Smanjenje upotrebe plastike nije važno samo za zaštitu okoliša, već i kao preventivna mjera za očuvanje zdravlja sadašnjih i budućih generacija. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je plastično zagađenje jedan od ključnih javnozdravstvenih izazova današnjice.
Plastika je svuda oko nas – u ambalaži hrane i pića, odjeći, kozmetici, kućanskim predmetima i medicinskoj opremi. Međutim, problem predstavlja i tzv. skrivena plastika, odnosno mikroplastika i hemijski aditivi koji nastaju raspadanjem većih plastičnih proizvoda ili su namjerno dodani u određene proizvode.
Gdje se nalazi skrivena plastika?
Mikroplastika se može pronaći u brojnim svakodnevnim stvarima. Sintetičke tkanine poput poliestera, najlona i akrila otpuštaju mikrovlakana tokom nošenja i pranja. Kozmetika poput piling krema, pasti za zube i gelova često sadrži mikroplastiku, dok vlažne maramice, pelene i higijenski proizvodi sadrže plastične komponente.
Plastične čestice prisutne su i u kućnoj prašini, ali i u hrani i piću. Flaširana voda i voda iz vodovoda mogu sadržavati mikroplastiku, a određene vrećice čaja ispuštaju plastične čestice u vruću vodu. Mikroplastika je pronađena i u morskoj hrani, soli i medu, dok su papirne čaše i tanjiri često obloženi tankim plastičnim slojem.
Čestice plastike u okoliš dospijevaju i trošenjem automobilskih guma, a mogu se pronaći i u zraku, pa čak i na najudaljenijim područjima planete.
Utjecaj na zdravlje
WHO navodi da ljudi svakodnevno dolaze u kontakt s mikro- i nanoplastikom putem hrane, vode i zraka. Iako za sada nema dovoljno podataka o njihovim dugoročnim efektima, sve više istraživanja potvrđuje da ove čestice mogu ući u ljudski organizam.
Nanoplastika, manja od jednog mikrometra, može proći biološke barijere i dospjeti u krv, pluća, jetru, pa čak i posteljicu. Laboratorijska istraživanja povezuju je s upalama, oksidativnim stresom i poremećajem funkcije ćelija, ali učinci na ljude još nisu u potpunosti dokazani.
Mogući putevi utjecaja uključuju probavni, respiratorni i nervni sistem, dok se istražuje i njen potencijalni utjecaj na kardiovaskularno i reproduktivno zdravlje. Za sada, međutim, većina dokaza dolazi iz laboratorijskih i životinjskih studija.
Šta možemo učiniti?
Iako nauka još traži konačne odgovore, smanjenje izloženosti plastici već sada je moguće. Kampanja „Juli bez plastike“ širom svijeta podstiče ljude na male, ali važne promjene koje dugoročno mogu imati veliki efekat.
Svako može doprinijeti kroz jednostavne navike, poput:
korištenja višekratnih boca i posuda,
izbjegavanja zagrijavanja hrane u plastici,
biranja proizvoda s manje ambalaže,
redovnog provjetravanja i čišćenja prašine,
pravilnog odlaganja otpada,
izbjegavanja kozmetike s mikroplastikom.