Administracija Sjedinjenih Američkih Država obavijestila je Kongres da su vojna djelovanja protiv Irana završena, iako američke snage i dalje ostaju raspoređene u regiji. Poruka predsjednika Donalda Trumpa izazvala je niz dilema, posebno zbog činjenice da dolazi u trenutku kada ističe zakonski rok za odobrenje Kongresa za nastavak vojnih operacija.
U dopisu upućenom vodećim ljudima američkog zakonodavnog tijela, predsjedniku Zastupničkog doma Mikeu Johnsonu i privremenom predsjedniku Senata Chucku Grassleyju, Trump je naveo da je sukob s Iranom okončan. Time je, praktično, pokušao staviti tačku na operaciju započetu bez prethodne saglasnosti Kongresa.
"Neprijateljstva koja su započela 28. februara 2026. godine su okončana", napisao je Trump.
Ipak, sadržaj pisma ostavlja prostor za drugačija tumačenja, jer se istovremeno naglašava da sigurnosni izazovi nisu nestali.
"Uprkos uspjehu operacija Sjedinjenih Američkih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima za osiguranje trajnog mira, prijetnja koju Iran predstavlja Sjedinjenim Američkim Državama i našim Oružanim snagama ostaje značajna", poručio je predsjednik.
Pravna dilema
Ključno pitanje odnosi se na primjenu Rezolucije o ratnim ovlastima iz 1973. godine, koja predviđa da predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa ukoliko vojna akcija traje duže od 60 dana. Proglašavanjem završetka sukoba, Bijela kuća zapravo pokušava izbjeći ovu obavezu i “ponovo pokrenuti sat”.
Prema Trumpovim navodima, još početkom aprila naređeno je primirje koje je produžavano, a od tada nije bilo direktnih sukoba. Sličan stav iznio je i ministar odbrane Pete Hegseth, tvrdeći da se rok može zaustaviti tokom prekida vatre. Međutim, ovakvo tumačenje izazvalo je snažne reakcije opozicije.
"Prestanak korištenja nekih snaga dok se koriste druge ne zaustavlja sat", rekao je zastupnik Adam Schiff.
Senator Tim Kaine poručio je Hegsethu kako "ne vjeruje da bi statut to podržao".
Podjele unutar političke scene
Dok dio republikanaca podržava predsjednikov pristup, sve je više onih koji smatraju da Kongres mora imati veću ulogu u odlučivanju o vojnim akcijama. Ipak, rukovodstvo Senata za sada ne planira pokretati glasanje o odobrenju upotrebe sile.
Senatorica Susan Collins napravila je iskorak glasajući zajedno s demokratima, naglašavajući granice predsjedničkih ovlasti.
"Predsjednikove ovlasti kao vrhovnog zapovjednika nisu neograničene", izjavila je Collins, dodavši da 60-dnevni rok "nije prijedlog, već obveza".
Sličan stav dijeli i senatorica Lisa Murkowski, koja je najavila mogućnost predlaganja ograničenog mandata za vojnu akciju.
"Smatram da se ne bismo smjeli upuštati u neograničenu vojnu akciju bez jasne odgovornosti. Kongres u tome ima svoju ulogu", rekla je Murkowski.
Nepovjerenje i politički manevri
Unutar Republikanske stranke postoje i oni koji osporavaju samu ustavnost Rezolucije o ratnim ovlastima, smatrajući da predsjednik treba imati šire ovlasti u vođenju vojske.
"Naši osnivači stvorili su zaista snažnu izvršnu vlast, sviđalo se to nekome ili ne", rekao je senator Kevin Cramer.
Senator Todd Young komentirao je Trumpov potez rekavši: "Zvuči kao da si je osigurao prostor za manevar. Pogledat ćemo što god pošalju."
Administracija ističe da bi svaka naredna vojna akcija bila tretirana kao zaseban angažman, dok Ministarstvo odbrane nastavlja prilagođavati raspored snaga. S druge strane, demokrati ostaju skeptični prema takvim objašnjenjima.
Adam Smith, vodeći demokrat u Odboru za oružane snage, kratko je sumirao nepovjerenje prema potezima administracije: "Očekuje li se da će se Trumpova administracija pridržavati zakona? Ja ne."