Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta pripremio je prijedlog Rezolucije Evropskog parlamenta o izvještajima Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu za prošlu i pretprošlu godinu, ali se dio tog predloženog dokumenta odnosi i na aktuelnu situaciju.
Rezolucijom se predlaže da Evropski parlament pozove na ciljane sankcije protiv Milorada Dodika, te se osuđuje secesionizam u Republici Srpskoj.
Osuđuje se donošenje neustavnih zakona u RS-u, te se daje snažna podrška visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, kojeg RS ne priznaje, i snagama EUFOR-a.
Evropski parlament već je 11. marta raspravljao o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, uzrokovanoj potezima rukovodstva RS-a nakon presude predsjedniku ovog entiteta Miloradu Dodiku.
Zastupnica Tineke Strik je ocijenila tada kako su posljednji potezi Dodika prijetnja miru i integritetu BiH i njene budućnosti u Evropskoj uniji, piše Stav.
- Gospodin Dodik ne djeluje u interesu građana, ni za njihovu dobrobit. On je Putinova marioneta. Spreman je ispuniti bilo koji zahtjev Moskve, čak i ako to znači rat. Čak i ako će to negativno pogoditi građane - rekla je Tineke Strik dodajući kako Evropska unija mora nametnuti sankcije Dodiku i njegovim partnerima.
U diplomatskim krugovima u Briselu se paralelno s pripremom ove rezolucije uveliko govori o ideji da se za Dodikom, bjeguncem od bh. pravosuđa, ponudi novčana nagrada kao što je to bio slučaj i sa njegovim prethodnikom, ratnim zločincem Radovanom Karadžićem ili bivšim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i Ratkom Mladićem.
I za Karadžićem i za Mladićem novčane nagrade su tada ponudili i isplatili Amerikanci. Ovoga puta o sličnom scenariju razmišljaju i neke članice Evropske unije.
Podsjetimo, američka Vlada obećala je da će isplatiti pet miliona dolara donosiocu informacije na osnovu koje je u Srbiji uhapšen Radovan Karadžić, a Vlada Srbije dodatnih milion eura.
Nakon toga, Karadžić je uhapšen u Beogradu gdje je godinama živio slobodno pod imenom dr. Dragan Dabić. Čak se pojavljivao i na televiziji, držao razna predavanja. Predsjednik Srbije u to vrijeme bio je Boris Tadić.
Bivši šef beogradske policije Marko Nicović, 2008. izjavio je kako vjeruje da je Karadžić uhvaćen upravo zahvaljujući ovoj velikoj milionskoj nagradi. On je tvrdio da je pet miliona dolara isplaćeno i 2001. za isporučenje Slobodana Miloševića.
Radovan Karadžić zvanično je uhapšen 21. jula 2008. godine u autobusu na liniji 73. Međutim, on je tvrdio da je uhapšen tri dana ranije.
- Karadžić je tri dana bio otet. Dok su ga držali u zgradi BIA-e na Banjici tri dana i dvije noći niko ga ništa nije pitao, niti su mu uzimali bris da ga identifikuju. To znači da su bez ikakve sumnje dobro znali o kome je riječ - rekao je ranije Karadžićev tadašnji advokat Goran Petronijević, navodeći da su pojedinci iz vlasti te dane iskoristili kako bi uzeli pet miliona dolara koje su za Radovanovu "glavu" nudile SAD-e.
Amerikanci su za informaciju koja je pomogla u hapšenju Karadžića uplatili nagradu od pet miliona dolara na račun na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.
Amerikanci su i za "glavu" Slobodana Miloševića raspisali nagradu u iznosu od pet miliona dolara. Novac je navodno, kako su tada pisali mediji u Srbiji, uplaćen 2. aprila 2001. godine na račun off shore kompanije na Kipru.
Milošević je uhapšen u noći 31. marta na 1. april 2001. godine. Privođenje je počelo 30. marta, a okončano je poslije dva dana, i to nakon sedmosatnih pregovora o predaji. Milošević se u to vrijeme nalazio u vili Mir na Dedinju sa suprugom Mirom i kćerkom Marijom.
Prebacivanje Miloševića u Hag odobrio je 28. juna 2001. tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić.
Za još jednim bjeguncem bila je raspisana novčana nagrada. Uradila je to Vlada Srbije 2007. godine ponudivši milon eura za informacije koje će dovesti do ratnog zločinca Ratka Mladića. Mladić je uhapšen u Srbiji, u selu Lazarevo 26. maja 2011. godine gdje je živio slobodno 16 godina pod zaštitom tamošnje vlasti.
Sud Bosne i Hercegovine i zvanično je potvrdio da je izdao naredbu za raspisivanje međunarodnih potjernica za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, a koji se terete za krivično djelo napada na ustavni poredak, piše STAV.
Ukoliko Interpol raspiše potjernicu Srbija će biti obavezna da uhapsi Dodika ukoliko se nađe na teritoriji te države i da ga izruči Bosni i Hercegovini, navodi beogradski advokat Čedomir Stojković, ističući da prepreka nije dvojno državljnastvo, s obzirom da je od 2014. na snazi sporazum o izručenju između dvije države.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kazao je da s obzirom na činjenicu da se radi o državljanima Srbije, Interpol Beograd je uputio Generalnom sekretarijatu Interpola protestnu notu.