Često se kaže da smo stari onoliko koliko su stari naši krvni sudovi. Posebna okolnost o kojoj moramo brinuti jeste činjenica da za ova oboljenja nema klasičnih simptoma bola, o čemu svjedoči i doktor Admir Tanović, specijalista interne medicine i angiolog:
Nažalost, današnji način života i vrijeme u kojem živimo, stil života koji većina nas provodi, udaljava nas od stvarnih potreba koje imamo kao ljudi. S te strane, dolazite do toga da se često u angiologiji bavimo stvarima koje onako traju polako, potiho, bez nekih manifestnih simptoma, dokle god ta bolest ne postane ozbiljna ili manifestna. Kad se već javi u tim fazama, to može značiti da imate ili angina pektoris ili da imate perifernu arterijsku bolest, prijeteći moždani udar, ili stalno povišen krvni pritisak, što znači da stanje može biti ozbiljno. Kada je riječ o konstataciji da smo stari koliko su nam stari krvni sudovi, treba reći da se u našim krvnim sudovima, u odnosu na to kako živimo, mogu naći aterosklerotske promjene koje onda naše krvne žile čine mnogo krućim, krtijim, sklonijim pucanjima i samim tim znači da smo zapravo stariji nego što u suštini jesmo.
Drugi dio emisije posvećujemo jednom od važnijih čula za dostojanstven i svrsishodan život čovjeka, a to je vid. Često volimo reći i da su oči ogledalo naše duše. O tome kako čuvati zdravlje očiju razgovaramo s prof. dr. Cengizom Alagözom, koji nam dolazi iz Medicana bolnice, a koji odmah prenosi vlastita svjedočenja o strahu s kojim mu pacijenti pristupaju:
Moram odmah na početku reći da je vid važan organ, a mi kao doktori pokušavamo da uvijek otklonimo bilo kakve tegobe koje muče naše pacijente jer znamo koliko to utječe i na njihovu ukupnu psihu i cjelokupno zdravlje. Dakle, kad god mi se jave pacijenti, odmah možemo osjetiti jedan manji strah i sve njihove zabrinutosti i tegobe koje im dolaze s promjenama vida. Ne kaže se slučajno da su oči ogledalo duše, poentira prof. Alagöz i dodaje da oči mogu biti indikator i drugih bolesti organizma:
Mnogo stvari možemo saznati iz očiju, poput kardioloških problema, problema dijabetesa, teškoća s visokim pritiskom. Često se u praksi dešava da mi pregledom očiju, ustvari, budemo prvi koji uspostave dijagnozu dijabetesa, navodi profesor Alagöz.
U posebno važnom dijelu redovne rubrike o nutricionističkim prednostima i preporukama koje nam svaki put donosi emeritus Midhat Jašić, ovog puta govorimo o jagodama:
Jagode su inače vrlo zdrava vrsta voća. Spadaju u jagodičasto voće. Jagoda, malina, kupina su vrste jagodičastog voća. Posebno su vrijedne zbog svojih bioaktivnih sastojaka crvene boje. To su razne vrste flavonoida, polifenola, a značajno je da sadrže ovu elaginsku kiselinu koji je moćan antioksidant. Kažem, ovu elaginsku kiselinu vrlo često farmaceuti nude u apotekama kao ekstrakt iz raznih vrsta voća. Sve vrste jagoda, bilo da su divlje, šumske ili domaće, vrlo su aromatične, a u njihovom sastavu je 90% vode, te sadrže četiri do šest posto ugljenohidrata, i to šećera tipa glukoze i fruktoze.
Lipida nema nikako, pa se preporučuje onim osobama koje imaju poremećen lipidni status, povećan holesterol ili LDL-holesterol. Preporučuje im se konzumacija jer na neki način može pomoći posebno osobama koje imaju razne oblike bolesti srca. Ova elaginska kiselina, kao i antioksidansi, koje sadrže jagode pomažu da se održi elastičnost i konzistencija krvnih sudova, naglašava profesor Jašić. Budite i ove subote uz 'Anatomiju života'.