Društvene mreže doslovno gore od „Ljiljana“, pjesme autora Nazifa Gljive koju je svojevremeno snimio legendarni Halid Bešlić.
Kada je Nazif Gljiva napisao "Ljiljane", a Halid Bešlić ih uvrstio na svoj istoimeni album iz 1991. godine, ova numera je u svojoj srži bila snažna ljubavna balada. I sam Bešlić je kasnije često napominjao da je pjesma izvorno bila posvećena dvjema djevojkama – Ljiljani i Dragani.
Stihovi poput "sve sam ti dao u ovom svijetu stradanja" ili "umrijet ću, dušo, na tvojim rukama" zamišljeni su kao čista romantika. Međutim, društvene i političke okolnosti imale su drugačiji plan. Objavljena u predvečerje velikih istorijskih previranja, pjesma je gotovo preko noći dobila potpuno novi kontekst. Riječ "ljiljan" prestala je označavati samo cvijet ili žensko ime – postala je sinonim za domovinu i slobodu.
U historiji Bosne i Hercegovine, ljiljan je milenijumski simbol državnosti.
Bosanski ljiljan, ili zlatni ljiljan, kao simbol u Bosni i Hercegovini počinje se koristiti još u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stećcima, te raznim ukrasnim predmetima. Posebnu popularnost doživljava u vrijeme vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića. Dinastija Kotromanić je kao svoj zvanični simbol koristila upravo bosanski ljiljan, najčešće nazivan zlatni ljiljan.
Prema nekim izvorima, ljiljan potiče iz ugarsko-anžuvinskog kraljevstva. Ipak, ta teza je manje vjerovatna s obzirom na to da je kralj Tvrtko I Kotromanić na početku svoje vladavine imao nesuglasice s Anžuvincima, upravo zbog njihove namjere da Bosnu prisvoje svome kraljevstvu.
Također, postoji mogućnost da je ljiljan uveden kao paralela s francuskim patarenima, koji su dijelili neka od temeljnih načela doktrine Crkve bosanske. Na taj način Tvrtko je želio pokazati jedinstvo bosanskog naroda u okruženju rimokatoličke i vizantijske kulture. U svakom slučaju, zlatni ljiljan se s pravom smatra autohtonim bosanskim simbolom, s obzirom na to da u našim planinskim predjelima raste i posebna, endemska vrsta poznata kao "Lilium bosniacum".
Godine 1992. grb sa zlatnim ljiljanima ponovo ulazi u zvaničnu upotrebu proglašenjem nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava RBiH sastojala se od grba sa šest zlatnih ljiljana na bijeloj pozadini. Isti taj grb, obogaćen zlatnim mačevima u uglovima, bio je i zvanično obilježje Armije Republike Bosne i Hercegovine, a danas ponosno stoji uklesan i na šehidskim nišanima i grobovima bosanskih boraca.
Nakon protesta političkih predstavnika iz RS-a i bivše Herceg-Bosne, zastava Bosne i Hercegovine je 1998. godine zamijenjena sadašnjom. Ipak, stari grb i zastava s ljiljanima i dalje žive u narodu, koriste se u prigodnim svečanim i kulturnim prilikama, dok se na grbovima pojedinih kantona i opština ljiljan i danas službeno koristi kao prepoznatljiv simbol.
O 'Ljiljanima' u subotu od 21 sat u emisiji 'Zajedno smo jači'
Kako je tačno nastala pjesma „Ljiljani“, kako je Halid reagovao kada mu je Gljiva prvi put donio ove stihove i kako su se rađali brojni drugi hitovi koji su trajno ispisali istoriju naše muzičke scene? Odgovore na ova pitanja donosimo vam ove subote od 21 sat u programu Hayat TV-a.
U okviru specijalne emisije „Zajedno smo jači“, nazvane po još jednom vječnom hitu Nazifa Gljive, vodimo vas na emotivno putovanje kroz zlatno doba bosanskohercegovačke pjesme. Ova emisija ujedno je i velika promocija novog albuma Emira Gljive Mirčeta, koji je kroz moderne aranžmane udahnuo novi život neprolaznim pjesmama koje autorski potpisuje njegov otac Nazif.
Budite uz Hayat TV u subotu od 21 sat i osjetite snagu emocije koja spaja generacije!