Karijeru je započeo na Klinici za neurohirurgiju KBZ-a, da bi od 2013. počeo raditi na Univerzitetskoj klinici u Marburgu, Njemačka, gdje postaje i najmlađi neurohirurg. Specijalista je neurohirurgije, a subspecijalista je neurohirurške intenzivne njege. Iza njega je više od 3.300 operacija na području kičme i mozga i autor je 77 naučnih radova. Danas je docent na Univerzitetu u Marburgu i gostujući profesor u Sarajevu, te je potpredsjednik Udruženja bh. ljekara u Njemačkoj. Pohađao je i mnoge internacionalne edukacije, poput onih u Memphisu, USA, Birminghamu, Engleska, Montpellieru, Francuska, i Seulu u Južnoj Koreji, a s izabranim timom ljekara učestvovao je i u izradi smjernica za liječenje oboljenja kičme kao član Komiteta Svjetske federacije neuroloških društava. U našoj emisiji "Anatomija života" gostovao je kako bi podijelio dio svog bogatog znanje iz neurohirurgije i dao precizne i korisne savjete:
Odrastao sam u veoma ohrabrujućem okruženju, a dobio sam sjajne edukativne temelje i u gimnaziji u Zenici i na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Stjecaj okolnosti me odveo da nastavim karijeru na Zapadu jer medicina u Bosni i Hercegovini, koja je dobra u svim ograničenim uvjetima, ne nudi sve ono što sam ja želio naučiti u savremenom svijetu napredne tehnike i modernije tehnologije, koje su sada dostupne samo u najrazvijenijim zemljama svijeta", pojašnjava svoj ambiciozni akademski i naučni put docent Pojskić, ističući da sadašnje radno mjesto na Univerzitetskoj klinici u Marburgu pruža sve te uvjete.
Docent Pojskić se posebno referirao na sve učestalije bolove u kičmi koji gotovo na svjetskom nivou postaju epidemija:
Naša kičma je i najduži organ lokomotornog sistema i ona nije stvorena da živi i radi pod uvjetima savremenog svijeta, posebno u ovom zapadnom dijelu svijeta. Primjetno je da su bolovi u kičmi različiti u siromašnijim dijelovima svijeta ili mjestima gdje veliki broj ljudi radi fizičke poslove ili se bavi poljoprivredom u odnosu na srednje i visoko razvijene zemlje, gdje veći broj ljudi ima takozvani sjedeći način života, poput ljudi u uredima ili onih koji rade u IT-sektoru. Tu se bilježe bolovi u vratnoj i lumbalnoj kičmi, a koji su posljedica neaktivnosti, dok je drugi izraženi nivo bolesti kičme onaj od prekomjerne aktivnosti. Gotovo da danas svaka profesija ima poseban način pritiska i utjecaja na kičmu i razloge za bolove. Moja je molba i preporuka svima da, svakako, u vezi s tim bolovima potraže specijalističko mišljenje klasične medicine i posjete sjajne neurohirurge u Sarajevu, Tuzli i Mostaru kako bi pravovremeno i na potreban način počeli svoje liječenje jer to nije samo običan bol. Bol u kičmi utječe i na mentalno zdravlje i na pokretljivost i na seksualni život, dakle na svako polje vašeg života pa je neophodno potražiti stručnu i pravu pomoć", naglašava Pojskić prednost konsultacija s neurohirurzima.
Odgovarajući na neke posebnosti na koje je posebno potrebno obratiti pažnju, docent Pojskić skreće pažnju na manje i rjeđe uočenu infekciju kičme:
Pored uobičajenih i već poznatih grupa oboljenja kičme – onkoloških i traumatskih, postoji i jedna manje dijagnosticirana grupa bolesti, koja također može praviti probleme – to su infektivna oboljenja kičme. U posljednjih 10-15 godina postaju i ova oboljenja sve prepoznatljivija i kod nas, a dešavaju se kao bakterijska oboljenja diskova poznata kao spondilocitisi. Ona najčešće nastaju kao sekundarne infekcije, nakon što čovjek već ima neku infekciju u tijelu. Recentni primjer pacijenta iz Zenice je upravo takva upala kičme nakon što je imao ureo sepsu – odnosno upalu bubrega koja je antibiotski liječena u bolnici. Imao je i upalu bubrežnih kanala da bi se nakon tog izlječenja nekoliko sedmica kasnije javio jak bol u leđima. Nakon što je neko vrijeme najprije ignorisao bol, a potom ga počeo liječiti nekim kremama, tek nakon što je urađen magnet kičme ustanovljeno je da je tokom tog prvobitnog trovanja u bubrezima dobio sekundarnu infekciju u kičmi. To je nešto na šta mnogo pacijenata ne obraća pažnju, a i mi ljekari, koji se pretežno ne bavimo time, često ne pomišljamo na takav razvoj bolesti. Dakle, svaki bol u leđima kod pacijenata koji imaju visoku temperaturu, groznicu, povišene parametre upale treba uključiti i detaljnu dijagnostiku tog dijela kičme jer će se onda nerijetko naći i gnoj u kičmenom kanalu ili upala diskova i druge moguće komplikacije", napominje i opominje docent Pojskić.