Čak ni opsežan američki napad na Iran, prema procjeni tajnog izvještaja Nacionalnog obavještajnog vijeća (NOV), vjerovatno ne bi srušio čvrsto ukorijenjeni vojni i klerikalni establišment Islamske Republike. Ovo je zaključeno u izvještaju koji je dovršen sedam dana prije početka rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela protiv Irana 28. februara, piše The Washington Post.
Tajni izvještaj dovodi u pitanje plan predsjednika Donalda Trumpa da "očisti" iransku vladajuću strukturu i postavi vođu po svom izboru.
Izvještaj, koji su potvrdile tri osobe upućene u njegov sadržaj, razmatrao je scenarije nasljeđivanja u Iranu, uključujući ciljanu kampanju protiv čelnika Islamske Republike i širi napad na vodeće figure i vladine institucije. Obavještajci su zaključili da bi iranski klerikalni i vojni vrh reagirao na ubistvo vrhovnog vođe Alija Khameneija sljedeći protokole za osiguranje kontinuiteta vlasti.
Prema procjenama, mogućnost da fragmentirana iranska opozicija preuzme vlast opisuje se kao "malo vjerovatna", a izvještaj je jasno pokazao da iranske institucije imaju duboke korijene koji ne ovise o pojedincima, što dodatno jača vladajući establišment.
Reakcije Bijele kuće i obavještajnih agencija
CIA je upitane informacije proslijedila Uredu direktora nacionalnih obavještajnih službi, koji je odbio komentirati izvještaj. Iz Bijele kuće su potvrdili da je Trumpova administracija jasna u svojim ciljevima – uništiti iranske balističke rakete, mornaricu i sposobnost za nuklearno naoružanje.
Glasnogovornica Bijele kuće, Anna Kelly, izjavila je da je iranski režim "apsolutno slomljen". No, obavještajni izvještaj sumnja u mogućnost promjene vlasti iznutra i smatra da ni veliki američko-izraelski napadi nisu dovoljni da dovedu do potpune destabilizacije.
Stručnjaci kao što je Suzanne Maloney iz Instituta Brookings smatraju da izvještaj NOV-a temelji svoje zaključke na dubokom poznavanju iranskog političkog sistema.
Iranski sistem je preživio kroz niz godina, a institucije su postale toliko ukorijenjene da bi bilo teško zamisliti promjene bez potpunog raspada vlasti - kazala je.
Iranski proces nasljeđivanja
Iranski proces nasljeđivanja nakon smrti vrhovnog vođe je već u toku, a prema špekulacijama, Moitaba Khameneija, sin preminulog vrhovnog vođe, mogao bi postati njegov nasljednik. Ipak, političke borbe unutar Islamske Republike nastavljaju se, jer su različiti sektori iranske elite podijeljeni po pitanju budućeg lidera.
Trenutno, IRGC (Korpus čuvara islamske revolucije) i drugi sigurnosni sektori snažno gura kandidaturu Mojtabe Hameneija, no susreću se s otporom moćnih figura poput Alija Larijanija, sekretara Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana.
Trumpova uloga u budućnosti Irana
Predsjednik Trump i dalje traži "BEZUVJETNU PREDAJU" Irana, dok je u nedavnoj objavi na društvenoj mreži Truth Social sugerirao da bi mogao imati ulogu u izboru sljedećeg vođe Islamske Republike. Trump je izrazio sumnju u sposobnost sina Moitabea Khameneija da vodi Iran, nazivajući ga "nesposobnim" i "lakim".
Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, odbacio je mogućnost da bi Trump imao bilo kakvu ulogu u odabiru novog lidera Irana, poručujući da će iranska nacija, a ne stranci, odlučiti o svojoj sudbini.
Ograničen utjecaj SAD-a u promjeni vlasti
Iako Trumpova administracija nastavlja intenzivirati vojnu kampanju, američki dužnosnici i stručnjaci napominju da su šanse za masovni ustanak u Iranu ili značajnu pukotinu unutar vlasti male.
U proteklim protestima, iranske sigurnosne snage ubile su hiljade demonstranata, ali nijedna značajnija promjena vlasti nije se dogodila.
Stručnjaci naglašavaju da bi bilo kakva promjena vodstva u Iranu bila moguća samo ako se režim raspadne iznutra, no obavještajci nisu skloni vjerovanju u takav scenarij. Iako je iranski režim suočen s vanjskim prijetnjama, unutrašnja stabilnost ostaje čvrsta zbog jakih političkih i vjerskih institucija koje kontroliraju ključne aspekte vlasti.
