Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, ekstremne vrućine će potrajati još nekoliko dana, nakon čega nam predstoji osjetno osvježenje. Međutim, visoke temperature neće donijeti potpuno stabilno vrijeme, jer se već u drugoj polovini dana očekuje jači razvoj oblačnosti koji donosi lokalne pljuskove, grmljavinu, pa i pojavu grada, prvenstveno u Krajini, jugozapadnoj, centralnoj i istočnoj Bosni, te na istoku Hercegovine.
Izuzetno vruće i pretežno sunčano vrijeme nastavit će se i u utorak, kada će maksimalne dnevne temperature iznositi između 33 i 39 stepeni Celzijusa. Slično vrijeme, uz nešto više sunca ujutro i lokalne pljuskove u drugom dijelu dana, očekuje se i u srijedu, sa najvišim temperaturama do 35 stepeni, a na jugu Hercegovine do 38 stepeni Celzijusa. Potpuni preokret i olakšanje stižu u četvrtak, kada se prognozira pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom i intenzivnijim padavinama u Bosni, uz značajan pad maksimalnih temperatura na ugodnijih 24 do 29 stepeni.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo upozoravaju da ove ekstremne temperature mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva. Iako su najugroženiji hronični srčani bolesnici, starije osobe i djeca, ljekari naglašavaju da ni mlađe osobe nisu pošteđene, zbog čega je izuzetno važno strogo se pridržavati medicinskih savjeta.
Stručnjaci apeluju na građane da izbjegavaju izlazak na otvoreno i naporan fizički rad u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 17 sati. Ukoliko je izlazak neizbježan, preporučuje se boravak u hladovini, korištenje krema sa zaštitnim UV faktorom, te nošenje lagane, široke i svijetle odjeće od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave šeširom sa širokim obodom i sunčanim naočalama. Vozačima se savjetuje da izbjegavaju putovanja tokom podneva, a upućeno je i posebno upozorenje da se djeca i životinje ni u kojem slučaju ne ostavljaju sami u parkiranim automobilima.
Kada je riječ o rashlađivanju stambenog prostora, idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stepena danju i ispod 24 stepena noću, koristeći svježiji noćni zrak za provjetravanje. Građani koji koriste klima uređaje trebali bi podesiti temperaturu tako da razlika između vanjskog i unutrašnjeg prostora ne bude veća od sedam stepeni.
Iz Zavoda napominju da električni ventilatori mogu pružiti trenutno olakšanje, ali ako je temperatura zraka iznad 35 stepeni, oni neće spriječiti zdravstvene tegobe, već služe isključivo za bržu cirkulaciju zraka u večernjim satima.
Posebnu pažnju treba posvetiti hidrataciji i ishrani. Savjetuje se redovno pijenje negazirane vode u što većim količinama, i to prije nego što se pojavi osjećaj žeđi, koji je već jasan znak dehidracije. S druge strane, potrebno je potpuno izbjegavati alkohol, gazirane sokove, energetska pića te napitke s previše kofeina i šećera. Obroci bi trebali biti češći, ali količinski manji i laganiji, bazirani na voću i povrću, uz izbjegavanje masne i začinjene hrane.
Hronični bolesnici bi trebali provjeriti sa svojim ljekarom da li terapija koju uzimaju utiče na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu, a sve lijekove je potrebno čuvati na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru. Ljekarsku pomoć treba potražiti odmah ukoliko se jave simptomi poput vrtoglavice, slabosti, nemoći, tjeskobe, izrazite žeđi ili jake glavobolje. U tim situacijama potrebno je što prije otići u hladan prostor, leći i izmjeriti temperaturu. U slučaju pojave bolnih grčeva u mišićima preporučuje se unos tekućine sa elektrolitima, dok su jaka vrtoglavica i bolovi u grudima jasan alarm za hitan poziv Hitnoj medicinskoj pomoći.