Skupština Crne Gore odlučila je da 21. aprila organizuje poseban program kojim će obilježiti Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthausen i Dachau. Ovo će biti prvo takvo obilježavanje nakon što je 2024. godine usvojena rezolucija o Jasenovcu, potez koji je izazvao diplomatske reakcije i pogoršanje odnosa sa Hrvatskom.
Centralni događaj bit će održan u velikoj sali Muzičkog centra u Podgorici. Program je zamišljen kao umjetničko-scenski prikaz u kojem učestvuju dirigent i kompozitor Aleksandar Sedlar, uz podršku simfonijskog orkestra, ženskog hora i solista. Organizatori navode da će kroz muziku i izvođenje odati počast stradalima u nacističkim logorima.
Političke poruke i oštre kritike
O obilježavanju se oglasio i Adrijan Vuksanović, zastupnik i lider Hrvatske građanske inicijative, koji je podsjetio na važnost jasnog odnosa prema historijskim zločinima. Istakao je da je osuda ustaškog režima neizostavna, ali je upozorio na licemjerje pojedinih političkih aktera.
"Najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identificirali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici."
Prema njegovom stavu, dio političke scene koristi osjetljive teme iz prošlosti kako bi produbio podjele i dodatno zakomplikovao odnose sa susjedima, posebno u trenutku kada Crna Gora pokušava napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji.
"To je politika koja ne gradi mostove, nego kopa rovove."
Vuksanović je također izrazio sumnju u motive organizatora, tvrdeći da iza svega stoje političke strukture bliske regionalnim centrima moći.
"Promotori Vučićeve politike unutar Crne Gore."
Kontroverzna rezolucija iz 2024. godine
Podsjetimo, crnogorski parlament je krajem juna 2024. godine izglasao rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Za dokument je glasala većina vladajuće koalicije, dok dio opozicije nije učestvovao u glasanju.
Tada su opozicioni zastupnici upozoravali da se radi o političkom potezu koji može imati negativne posljedice po odnose sa Hrvatskom, tvrdeći da se iza inicijative kriju širi regionalni interesi.
Posljedice po odnose u regionu
Usvajanje rezolucije nije prošlo bez reakcije iz Zagreba. Hrvatsko ministarstvo vanjskih i evropskih poslova uputilo je protestnu notu, a pojedini crnogorski zvaničnici proglašeni su nepoželjnim.
Uprkos svemu, predstavnici hrvatske zajednice u Crnoj Gori naglašavaju da ostaju posvećeni jačanju dobrosusjedskih odnosa i odbacuju korištenje historijskih tema za dnevno-političke svrhe.