''Mi kao muslimani smo uz predsjednika Trumpa jer je obećao mir, a ne rat. Podržavamo Trumpa jer je obećao zaustavljanje rata na Bliskom istoku i u Ukrajini. Vjerujem da je Bog sačuvao njegov život iz razloga da on štiti živote drugih.'' Ovo je prije nekoliko dana rekao jedan od muslimanskih lidera iz Michigana na predizbornom skupu Donalda Trumpa.



Nakon što se kandidat demokrata Joe Biden povukao iz utrke za reizbor u Bijelu kuću na njegovo mjesto je izabrana potpredsjednica Kamala Harris. Njena kandidatura izazvala je val zadovoljstva koji se širio ne samo SAD-om, nego i cijelim svijetom. U prilog tome idu i ankete koje su provedene neposredno nakon njene kandidature, gdje je bila u znatnoj prednosti u odnosu na drugog kandidata za predsjednika SAD-a, Donalda J. Trumpa.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Međutim, prema posljednjoj objavljenoj anketi Reuters/Ipsos, prednost Harris u odnosu na Trumpa je samo jedan posto, 44 prema 43. Razlozi za ovakav pad se, između ostalih, mogu pronaći i u činjenici da je u toku genocid Izraela nad Palestincima koji se čini nešto više od godinu dana.


S obzirom na to da SAD izdvaja znatna finansijska sredstava za Izrael, Amerikanci se s pravom pitaju i brinu za ekonomska pitanja usred krize koja potresa cijeli svijet. Osim toga, muslimanske zajednice širom SAD-a izražavaju nezadovoljstvo trenutnom administracijom, čiji je dio i Harris, zbog podrške Izraelu. Jedno takvo nezadovoljstvo je rezultiralo podrškom muslimanskih zajednica Michigana Trumpu, što je obznanjeno na njegovom predizbornom skupu.


Veoma je mala razlika između dva kandidata prema ovoj posljednjoj objavljenoj anketi. Reklo bi se beznačajna. Zbog toga se vrlo lako može desiti da Donald J. Trump iznenadi, kao što je to bio slučaj i 2016. godine kada je pobijedio Hillary Clinton.


U slučaju da pobijedi i na ovim izborima, šta Donald Trump može ponuditi SAD-u i svijetu?

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Kakav mir želi Trump?



Trenutno su aktivna dva velika svjetska žarišta na kojima, kako to i obično biva, najviše ispaštaju civili. Rat u Ukrajini već traje skoro dvije godine, dok onaj u Gazi nešto više od godinu dana. Više stotina hiljada civila u oba sukoba je ubijeno.


Brojni pregovori o prekidima sukoba na oba ratišta su propali, svako optužuje onu drugu stranu za neuspjeh. Od početka ovih sukoba, a intenzivnije kroz predizbornu kampanju za američke predsjedničke izbore, Trump je ponavljao kako se ništa od ovoga ne bi desilo da je on bio na čelu SAD-a.


Treba podsjetiti da su 2021. godine njegove pristalice napale Capitol Hill, smatrajući kako je Biden sjeo u Bijelu kuću zahvaljujući izbornim prevarama. Rezultat ovog napada je pet smrtno stradalih i stotine povrijeđenih. Ako je svojim izjavama podstakao desničarske grupe da upadnu na Capitol Hill unoseći nesigurnost u vlastitu državu, kako misli uspostaviti mir u svijetu!?


Prema pisanju ''Financial Timesa'', Donald Trump i njegovi savjetnici imaju nekoliko opcija. Ustupanje ukrajinske teritorije, odustajanje Ukrajine od pridruživanja NATO-u ili zamrzavanje konflikta su neke od opcija koje se razmatraju unutar Trumpovog bloka. Osim toga, želi izvršiti ekonomski pritisak na predsjednika Rusije Vladimira Putina, prijeteći mu kolapsom privrede samo kako bi ga doveo za pregovarački sto.


U cijelom ovom procesu se ipak pitaju i zaraćene strane koje na kraju pregovaraju i trpe posljedice svojih odluka. Tako obje strane, Rusija i Ukrajina, moraju odustati od svojih maksimalističkih ciljeva kojima bi ostvarile potpunu pobjedu. Ovakav rasplet događaja bi ličio na onaj scenarij iz naše države kada je potpisan Dejtonski sporazum. Rat je zaustavljen, a samim tim i ubijanja, silovanja i ratni zločini koji su počinjeni na prostoru BiH. A s druge strane, država je ostala zarobljenik Dejtonskog sporazuma koji koči njen demokratski napredak.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Da je samo ovaj sukob aktivan u svijetu, bilo bi dovoljno. Krajem prošle godine Izrael je pokrenuo još jednu operaciju, odnosno rat u Gazi, nakon napada Hamasa na teritoriji Izraela. Nakon toga uslijedili su brutalni napadi na Gazu, gdje je dosad ubijeno više od 40.000 Palestinaca.


Kao što je to bio slučaj i s napadom Rusije na Ukrajinu, Trump je uporno ponavljao da do ovoga ne bi došlo da je on bio predsjednik SAD-a u tom momentu. Dosad nije jasno rekao kako bi spriječio ono što se dešava, ali je pokazao tokom svog mandata na mjestu predsjednika SAD-a svoje namjere.


Naime, tokom njegovog boravka u Bijeloj kući potpisani su Abrahamski ugovori s pojedinim arapskim državama, koji su se ponajviše ticali ekonomije. Tako su se ''zaraćene'' arapske strane našle za zajedničkim stolom preferirajući ekonomsku saradnju.


Također, njegov mandat na čelu SAD-a bio je obilježen priznavanjem Jerusalema kao glavnog grada Izraela. Ambasada SAD-a prebačena je iz Tel Aviva u Jerusalem, čime je zvanično priznat Jerusalem kao glavni grad Izraela.



Iako su mnogi smatrali da je ovo njegov originalni prijedlog, čini se da ipak nije. Naime, Senat je 1995. usvojio zakon kojim se prebacuje Ambasada SAD-a u Jerusalem, ali niko od predsjednika (Clinton, Bush i Obama) se nije usudio to uraditi sve do Trumpa.



Ako je suditi prema onome što je uradio tokom svog prvog mandata, Trump će nastaviti proizraelsku politiku koja će dobiti novi vjetar u leđa i mirnim putem ostvarivati svoje zacrtane ciljeve.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Predsjednik SAD-a - rasista i zlostavljač?


Kako je predsjednikov angažman po pitanju rješavanja svjetskih sukoba interesantan, tako i njegov privatni život privlači pažnju. Oženjen je Melanijom Trump, s kojom ima djecu, ali ga to nije sprečavalo da u prošlosti ima afere i s drugim ženama.


Tako je biznismen koji pokušava drugi put ući u Bijelu kuću optužen za silovanje novinarke E. Jean Carroll i manekenke Stacey Williams. U slučaju ove prve, porota ga je prošle godine proglasila odgovornim za seksualni napad, dok je Williams otkrila detalje onoga šta se dešavalo.


''Ideja da se ovo čudovište vrati u Bijelu kuću moja je najgora noćna mora'', govorila je Williams, pokušavajući otkriti kakve bi posljedice po društvo imalo vraćanje Trumpa na čelo SAD-a. Iako su ove afere otkrivene, njegova žena Melania čvrsto stoji uz svog muža dajući mu podršku u utrci za predsjednika SAD-a.


Njegov život nije samo obilježen aferama, nego i rasističkim uvredama na račun drugih i drugačijih.


''Pogledate li tu ženu koja je ondje stajala, ona nije ništa izustila... Možda joj nije bilo dopušteno išta reći. Prosudite sami'', izjavio je 2015. Trump za majku Humayuna Khana, koja je izgubila svoga sina u Iraku.


Humayun je bio američki oficir koji je tokom misije u Iraku izgubio život. A nakon kritika njegovog oca na rad tadašnjeg republikanskog kandidata, Donald J. Trumpa, on je izgovorio ove riječi upućene majci Khana. Međutim, Trumpovim rasističkim ispadima nije bilo kraja.


Nazivao je Meksikance imigrante krijumčarima droge i silovateljima, a pojedinim arapskim državljanima je uvodio zabranu ulaska. Da je neko s ovakvim stavovima izašao na megdan prije dvadesetak godina, sigurno bi izgubio. Ali događaji koji su se desili i dešavaju se i dan-danas dopuštaju ovakvim ljudima da imaju priliku voditi jednu demokratsku državu.

Njegovi glasači pokazuju da podržavaju njegove stavove i ono što radi, odražavajući sliku i priliku demokratske Amerike. Promjenom na čelu SAD-a sigurno će doći i do svjetskih tektonskih promjena, koje mogu imati nesagledive posljedice.


Sama mogućnost da se Trump vrati na čelo Bijele kuće ulijeva dozu nesigurnosti s obzirom na iskustvo iz njegovog prvog mandata. Uskraćivanje pomoći međunarodnim organizacijama samo je jedan od segmenata koji je poljuljao svjetski poredak kojem je trebalo vremena da se oporavi nakon dolaska Bidena.


Utrka za predsjednika SAD-a ulazi u posljednju fazu, nakon čega ćemo vidjeti šta će godine ispred nas donijeti. Mir, stabilnost, turbulencije, krize ili nešto sasvim drugo.