U proteklih 60 dana na području Bosne i Hercegovine zabilježeno je više slabijih i umjerenih zemljotresa, koji su u većini slučajeva prošli bez značajnijih posljedica, ali su kod građana ponovo probudili osjećaj nesigurnosti. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, posljednji registrovani potres dogodio se 19. aprila u okolini Pala, magnitude 3.0 po Richteru.

Serija slabijih potresa širom zemlje

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

U posljednjih 60 dana evidentirano je nekoliko potresa različitog intenziteta. Među njima se izdvaja potres kod Gruda krajem februara, magnitude 4.0, koji je bio i najjači u ovom periodu, sa intenzitetom V-VI stepeni Merkalijeve skale.

Osim toga, podrhtavanje tla zabilježeno je i u Bileći, Tihaljini, Tesliću, Brezi i ponovo u Grudama. Većina ovih potresa bila je slabijeg intenziteta (II-IV stepena), što znači da su ih građani mogli osjetiti, ali bez ozbiljnijih oštećenja.

Stručnjaci podsjećaju da se ovakvi potresi u BiH dešavaju gotovo svakodnevno, ali da ih u većini slučajeva registruju samo instrumenti.

Zašto je BiH seizmički aktivno područje

Bosna i Hercegovina se nalazi na području složenih tektonskih kretanja. Njena teritorija povezana je sa velikim rasjedom koji se proteže od Himalaja, preko Irana, Turske i Grčke, pa sve do jugoistočne Evrope.

Osim tog globalnog rasjeda, prisutni su i brojni regionalni rasjedi poput bugojanskog, neretvanskog i banjalučkog, koji dodatno utiču na seizmičku aktivnost. Posebno se izdvaja područje planine Treskavice, poznato po jačim i češćim potresima kroz historiju.

Zemljotresi na ovim prostorima najčešće imaju hipocentre na dubinama između 4 i 30 kilometara, što može uticati na to kako se osjete na površini.

Šta nas očekuje u budućnosti

Iako je precizno predviđanje zemljotresa gotovo nemoguće, analize pokazuju da se u narednih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati potresi jačine do VII stepena Merkalijeve skale. Takvi potresi mogu izazvati materijalnu štetu, ali uglavnom bez ozbiljnih posljedica po ljudske živote.

Na duži vremenski period, posebno u jugoistočnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, postoji mogućnost pojave jačih i razornijih potresa, koji bi mogli imati značajnije posljedice.

Stručnjaci ističu da nema direktne veze između prošlih i budućih potresa, jer se radi o nepredvidivom prirodnom procesu. Upravo zbog toga, stalno praćenje i priprema sistema zaštite ostaju ključni faktori za smanjenje rizika.