Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako razmatra povlačenje dijela vojnih trupa iz NATO saveznica Španije i Italije zbog njihovog protivljenja ratu u Iranu, koji je ušao u treći mjesec. Ova najava dolazi samo dan nakon što je Trump sličan prijedlog iznio i za Njemačku, s čijim se vodstvom također spori oko američke vojne intervencije.

Na pitanje novinara u Ovalnom uredu razmišlja li o smanjenju trupa u Španiji i Italiji, Trump je odgovorio:

Da, vjerojatno hoću. Zašto i ne bih? Italija nam nije nimalo pomogla, a Španija je bila grozna, apsolutno grozna.

Američki predsjednik dodao je da rat u Iranu, koji predvodi SAD, pomaže cijelom svijetu, pa tako i Španiji, Italiji i Njemačkoj. Kritizirao je, kako ih je nazvao, "takozvane saveznike" jer ne učestvuju u naporima da se "eliminira iranska nuklearna prijetnja".

Sličnu prijetnju smanjenjem vojne prisutnosti uputio je i Njemačkoj, nakon što je kancelar Friedrich Mertz kritizirao ratnu strategiju Trumpove administracije, ocijenivši je loše osmišljenom i dodavši da Teheran ponižava Washington.

Prema podacima iz decembra 2025., u Njemačkoj je bilo stacionirano 36.436 aktivnih američkih vojnika, u Italiji 12.662, a u Španiji 3.814. Nije poznato koliki opseg smanjenja Trumpova administracija razmatra, no neki američki mediji navode da bi mogao biti značajan.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Trump je i ranije kritizirao saveznike iz NATO-a jer nisu pomogli u američko-izraelskoj operaciji niti u osiguravanju Hormuškog moreuza za prolaz naftnih tankera te teretnog i pomorskog prometa.

Nakon što je italijanska premijerka Giorgia Meloni prošlog mjeseca kritizirala rat u Iranu, američki predsjednik oštro je napao svoju nekadašnju blisku desničarsku saveznicu, poručivši kako joj "nedostaje hrabrosti" da se odupre domaćem pritisku i javno podrži ratne napore.

Njegov spor sa Španijom traje duže. Kritike su započele zbog stava Španije o Izraelu u vezi s ratom između Izraela i Hamasa u Gazi, a kasnije su se proširile na nesuglasice s Madridom oko povećanja izdvajanja za obranu unutar NATO-a.

Pritisak na NATO i ekonomske posljedice

Američki predsjednik pozvao je sve članice NATO-a da povećaju svoja obrambena izdvajanja na 5 % BDP-a. Do summita NATO-a u Haagu prošle godine, na to su pristale sve članice osim Španije. Njezin premijer Pedro Sanchez izjavio je da će činiti samo ono što je korisno za njegovu zemlju te je odlučio zadržati izdvajanja na istoj razini.

Trumpova administracija više je puta oštro kritizirala Španiju, prijetila prekidom trgovine s tom južnoeuropskom državom, a nedavno je pozvala i na njezino isključenje iz obrambenog saveza. Prošle sedmice pojavio se izvještaj prema kojem SAD ponovno razmatra suspenziju Španije iz NATO-a zbog njezinog odbijanja da podrži rat u Iranu.

Sukob u Iranu poremetio je širu regiju i doveo do vrtoglavog rasta globalnih cijena nafte. Cijena sirove nafte Brent, koja služi kao međunarodni standard, u petak navečer zaključila je trgovanje na oko 114 dolara po barelu, što je dramatičan skok u odnosu na predratnu cijenu od 70 dolara po barelu.