Sjedinjene Američke Države nastoje iskoristiti promjene u evropskom energetskom sektoru kako bi ojačale svoj geopolitički utjecaj na Balkanu. Kroz ulaganja u plinsku infrastrukturu, poput plinovoda i LNG terminala, te sklapanje dugoročnih ugovora o isporuci ukapljenog prirodnog plina, cilj im je da postanu ključni snabdjevač plinom u regiji. Ipak, u Briselu sve više raste zabrinutost da bi Evropa time mogla zamijeniti jednu energetsku ovisnost drugom.
Autor Gerd Höhler u tekstu se osvrće na Ekonomski forum u Dubrovniku, na kojem su američke kompanije nedavno sklopile višemilijardske ugovore. Među najznačajnijim projektima izdvaja se izgradnja plinovoda Južna interkonekcija (Southern Interconnection), koji bi omogućio transport američkog LNG-a s Krka prema Bosni i Hercegovini.
Riječ je o projektu dugom 236 kilometara, procijenjenom na oko 1,5 milijardi dolara, koji će finansirati, graditi i njime upravljati američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC. U tekstu se navodi da ta kompanija ima bliske veze s okruženjem bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je američki ministar energetike Chris Wright najavio podršku Vlade SAD-a ovom projektu.
Projekt od strateškog značaja
Naglašava se i njegov strateški značaj za Bosnu i Hercegovinu, koja trenutno gotovo u potpunosti zavisi od uvoza ruskog plina putem gasovoda Turski tok, preko Bugarske i Srbije. Planirano puštanje u rad Južne interkonekcije 2028. godine omogućilo bi zemlji prvi direktan pristup alternativnim, neruskim izvorima energije.
Istovremeno, kritike su upućene vlastima u Sarajevu zbog dodjele 30-godišnje koncesije američkoj kompaniji bez provođenja javnog tendera i kroz poseban zakon. Takav potez nije naišao na odobravanje u Briselu, gdje upozoravaju da zaobilaženje standardnih procedura javnih nabavki može ugroziti evropski put zemlje i otežati pristup sredstvima iz evropskih razvojnih fondova.
Uprkos tim rezervama, američka ulaganja u regionu uglavnom se dočekuju pozitivno, s obzirom na to da su mnoge zemlje zapadnog Balkana i dalje snažno ovisne o ruskom plinu, dok je njihova energetska infrastruktura zastarjela, a evropska finansijska podrška sporo stiže. U tekstu se također ističe da proces pristupanja EU napreduje sporo, iako je rat u Ukrajini dodatno naglasio geopolitički i energetski značaj regije.
U međuvremenu, Sjedinjene Države ubrzano šire svoje prisustvo. Američki Kongres je u februaru usvojio zakon Western Balkans Democracy and Prosperity Act, s ciljem jačanja ekonomske saradnje i podsticanja investicija, pri čemu LNG ima centralnu ulogu.
Iako američki ukapljeni plin pomaže u smanjenju ovisnosti o ruskim energentima, raste strah da bi Evropa mogla ući u novu vrstu zavisnosti – ne samo ekonomsku, već i političku. Na to je upozorila i potpredsjednica Evropske komisije Teresa Ribera, ističući da EU sve više zavisi od uvoza LNG-a iz SAD-a.
Američka strategija, kako se navodi, ne odnosi se samo na energetiku. Njihove kompanije ulažu i u digitalnu infrastrukturu na Balkanu s ciljem istiskivanja kineskih tehnoloških firmi, poput Huaweija i ZTE-a, dok paralelno jačaju i vojno prisustvo u regionu.
Zaključno, autor ističe da se energetska, infrastrukturna i sigurnosna politika sve više međusobno prepliću. Dok Evropska unija sporo napreduje u procesu proširenja, Sjedinjene Američke Države kroz energetske projekte i strateške investicije učvršćuju svoj utjecaj na Balkanu, koji se dugo smatrao dijelom evropske interesne sfere - prenosi Deutsche Welle.