U okviru programa „Mozaik baštine“ Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, u sarajevskom Brusa bezistanu upriličeno je predstavljanje Orijentalne zbirke, kao i monografija i odabranih djela Hivzije Hasandedića. Riječ je o jednom od najvažnijih istraživača kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine i Bosne i Hercegovine, čiji je rad ostavio dubok trag u oblasti arhivistike i orijentalnih studija.
Događaj su zajednički organizovali Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona i Muzej Sarajeva, u okviru šire saradnje usmjerene na približavanje bogate arhivske građe i kulturne baštine široj javnosti.
Bogata zbirka i naučno naslijeđe
Poseban fokus događaja bio je na Orijentalnoj zbirci, koja se smatra jednom od najznačajnijih u okviru Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i na doprinosu Hivzije Hasandedića u njenom formiranju i očuvanju.
"Mi danas ovdje ne prezentiramo samo monografiju, mi prezentiramo i orijentalnu zbirku jedne od najvrijedni naših zbirki koje imamo, a pored toga prezentiramo i djelo velikog Hivzije Hasandedića koji je formirao tu orijentalnu zbirku arhivu HNK i bio jedan od ljudi koji je dao najveći doprinos razvoja arhiva,“ kazao je Amir Kadribegović, direktor Arhiva HNK-a.
Sidžili kao ključ za razumijevanje Hercegovine
Tokom predstavljanja naglašena je i važnost izvorne arhivske građe koju je Hasandedić prikupio i sistematizovao tokom svog rada. Posebno su istaknuti sidžili, kao dragocjeni historijski izvori za proučavanje prošlosti Hercegovine.
"Hivzija Hasandedić je u potrazi za tom vrstom izvora prikupio 12 originalnih sidžila i 14 fragmenata sidžila koje se odnose na Hercegovinu. S tog aspekta možemo kazati da je regija Hercegovine zapravo regija koja je najbolje pokrivena tom vrstom izvora,“ kazao je dr. sc. Aladin Husić, naučni savjetnik UNSA Orijentalnog instituta.
Ulaganje u ljude kao temelj očuvanja baštine
Govoreći o značaju očuvanja kulturnog naslijeđa, učesnici su posebno naglasili ulogu stručnih kadrova i institucija u zaštiti i interpretaciji historijske građe. Istaknuto je da bez kontinuiranog ulaganja u znanje i ljude, postoji rizik od gubitka stručnog kontinuiteta u ovoj oblasti.
"Tako da smo našli te povežite da je čovjek ustvari nosilac zaštite, nosilac kulture, naslijeđa i da ako mi ne ulažemo u stručnost u ekspertnost u ljudski resurs ustvari možemo doći u ovu situaciju u koju dolazimo zadnjih 30-40 godina da nemamo kompetentne kadrove i da nema dovoljno finansijskih sredstava da to pokrijemo, zato je jako važno da ulažemo u ljude,“ kazala je Indira Kučuk-Sorguč, direktorica Muzeja Sarajeva.
Prilog radila Hadžera Žutić.