U Bosni i Hercegovini postoji čitav niz apsurda, ali jedan od najvećih je narativ o „ugroženosti Hrvata“ koji HDZ već decenijama prodaje kao politički proizvod, dok istovremeno njihovi kadrovi caruju državnim institucijama.
Oni koji glasno viču da su „zapostavljeni“ zapravo vladaju gotovo svim ključnim polugama sistema. I to nije puka slučajnost, nego rezultat planskog kadrovskog inžinjeringa, uvezanih komisija, partijskog uhljebljavanja i brutalne manipulacije zakonima i procedurama. Brojevi najbolje ruše mitove. U nastavku — brojevi.
U posljednje tri godine u Ministarstvu sigurnosti, od 21 novouposlenog, samo su dva Bošnjaka. Ovo su zvanični podaci do kojih smo došli, a koji pokazuju drastično manji broj uposlenih Bošnjaka u državnim institucijama, što se direktno kosi s Ustavom i zakonima.
U Ministarstvu finansija, od 28 novouposlenih, pet je Bošnjaka. U Direkciji za civilno zrakoplovstvo, od 40 novouposlenih, tri su Bošnjaka, a čak 32 Srba. U Uredu ombudsmena za zaštitu potrošača novouposleno je sedam Hrvata, a po jedan Bošnjak i Srbin. U RAK-u su uposlena 33 nova službenika: 22 su Srbi, šest Hrvata, tri Bošnjaka i dva iz reda Ostalih. Na rukovodećim pozicijama u Vijeću ministara sjede ukupno 24 Srbina, 15 Hrvata i 11 Bošnjaka.
A kada smo kod Vijeća ministara, ovo je pregled imenovanih 17 direktora i generalnih sekretara u tekućem mandatu Vijeća ministara: osam Srba, šest Hrvata i samo tri Bošnjaka.
Fokusirat ćemo se i na nekoliko nepravilnosti u pojedinim ministarstvima u Vijeću ministara. U Ministarstvu sigurnosti BiH ima 10% manje Bošnjaka. Više je Srba i Hrvata. U Ministarstvu civilnih poslova gotovo identična situacija. U Ministarstvu pravde BiH zaposleno je mnogo više Hrvata nauštrb Srba, a posebno Bošnjaka, kojih je manje za 12%; Hrvata je više za 13%. Najočitiji primjer nepoštivanja zakona je u Ministarstvu finansija. Čak 50% zaposlenih su Srbi, Bošnjaka je manje za 20%, ali je zato Hrvata više za 13%. U Ministarstvu prometa i komunikacija također postoji disbalans: Bošnjaka je manje za 8%, Srba više za 7% i Hrvata za 3%.
A evo šta kažu podaci za tri državne agencije. U SIPA-i je zaposleno 9% Bošnjaka manje, ali je zato Srba zaposleno gotovo 12% više. I u Graničnoj policiji BiH manje je Bošnjaka za 6%, Srba je više za 3%, kao i Hrvata za 5%. U Agenciji za identifikaciju i razmjenu podataka zaposleno je 4% manje Bošnjaka, Hrvata je zaposleno 2% manje, ali je zato Srba zaposleno 15% više.
Državni zastupnik Šemsudin Mehmedović za ovakav disbalans posebno ističe ulogu Anite Markić, direktorice Agencije za državnu službu, i Roberta Vidovića, generalnog sekretara Vijeća ministara. On navodi da je ovaj tandem u posljednje dvije godine, imenovanjem isključivo podobnih članova konkursnih komisija za izbor državnih službenika, ostvario svoj i HDZ-ov prevashodni cilj, a to je da se zaposli što manji broj Bošnjaka, a posebno na rukovodećim pozicijama.
Ustav Bosne i Hercegovine u članu 9, stav 3, propisuje da zapošljavanje i imenovanja na rukovodeće pozicije moraju odražavati etničku strukturu stanovništva prema posljednjem popisu. Prema tim podacima, Bošnjaci čine više od 50 posto stanovništva, Srbi oko 30 posto, Hrvati približno 15 posto, dok Ostali čine oko tri posto. Međutim, kako ističe državni delegat Džemal Smajić, ove ustavne i zakonske odredbe se ne poštuju, već se svjesno krše, i to na štetu najbrojnijeg naroda. Paradoksalno, upravo oni koji su brojčano dominantni danas su, prema njegovim riječima, najugroženiji u državnim institucijama.
Od svih novouposlenih, Bošnjaka je jedna trećina, a na rukovodećim mjestima u institucijama BiH ispod je 20% Bošnjaka, a trebalo bi ih biti 50%. Znamo mi zašto to rade HDZ i SNSD — oni nisu za BiH. Njima je u interesu da se uruše institucije BiH, da se prepuste u ruke onima koji nisu za BiH. To je višedecenijska politika. To je poznato, ali nije poznato zašto stranke Trojke nisu ništa uradile; glasale su za sve te odluke u Vijeću ministara. Nijedno imenovanje ne može proći bez toga da za njega ne glasaju Bošnjaci u Vijeću ministara - rekao je Smajić.
