Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković u posljednje vrijeme sve češće izaziva reakcije bosanskohercegovačke javnosti svojim suptilnim, ali politički osjetljivim izjavama. Mada često djeluju dvosmisleno, one šalju jasne poruke koje idu u smjeru redefinisanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, što bi de facto moglo značiti i stvaranje treće teritorijalne jedinice u zemlji.

 

U svom današnjem obraćanju Plenković je izjavio da se radi o političkom naporu političkog partnera za političku vidljivost, dodajući: Što imate atraktivnije ideje i izjave, to ste medijski vidljiviji.

 

Osvrnuo se i na pitanje izmjena Izbornog zakona, ponavljajući ranije stavove o potrebi pravednije zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda:

 

Da je tada postojala namjera da imamo ovakav sistem kakav imamo danas, oni koji su kreirali Dejtonski sporazum to bi jasnije definisali. Namjera je bila drugačija — da sva tri konstitutivna naroda biraju svoje predstavnike. Nije se očekivalo da će se taj princip kasnije mijenjati - poručio je Plenković.

 

Poruke koje dolaze iz Zagreba, a odnose se na unutrašnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, u domaćoj javnosti se sve češće posmatraju kroz prizmu mogućih implikacija na ustavno uređenje zemlje. Iako se formalno naglašava da je riječ o političkim stavovima i podršci dijalogu unutar BiH, ovakve poruke moguće je percipirati kao indirektno otvaranje pitanja koja zadiru u osjetljive teme državne strukture.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Suprotstavljeni pogledi na budućnost BiH

 

Andrej Plenković ne nastupa isključivo samostalno, već političku podršku za svoje stavove i inicijative pronalazi i među partnerima unutar Bosne i Hercegovine, pri čemu se najčešće ističu kadrovi HDZ-a BiH. Posebno je simptomatična činjenica da takvu vrstu podrške, prema tim interpretacijama, dobija i od visokih zvaničnika BiH koji bi trebali zastupati interese svih građana i očuvanje cjelovitosti države, a ne doprinositi njenim unutrašnjim podjelama.

 

Inače, Dragan Čović i Borjana Krišto u javnosti se često posmatraju kao bliski politički partneri Andreja Plenkovića, dok se u dijelu javnog diskursa pojavljuju i ocjene da bi se ideja trećeg entiteta mogla vremenom artikulisati i kao zvaničan politički zahtjev HDZ-a BiH. Na takve tvrdnje Dragan Čović je odgovorio afirmativno, potvrđujući takva politička nastojanja:

 

To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan '90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ako je to ikome donijelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto također se snažno zalaže za izmjene Izbornog zakona, koje se u većem dijelu BiH tumače kao rješenja koja bi mogla dodatno učvrstiti etničke podjelu u zemlji.

 

Svakodnevno imamo izazove zbog legitimne pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Četiri puta se ta pozicija uzurpirala i to onemogućava hrvatskom narodu da djeluje unutar institucija i štiti svoja prava. Nepravda se treba otkloniti u interesu funkcionalnosti i evropskog puta BiH. Ovakva pozicija stvara nepovjerenje i otežava donošenje odluka - kazala je Krišto.

 

Ohrabruje činjenica da uoči Općih izbora 2026. godine politička scena nije svedena isključivo na politiku HDZ-a, koju dio javnosti opisuje kao koncept zasnovan na etničkim podjelama, uz retoriku o evropskom putu BiH i potrebnim reformama.

 

S tim u vezi, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Zdenko Lučić, govoreći o predstojećim izborima, izrazio je uvjerenje u svoju pobjedu i najavio ambiciju osvajanja dva uzastopna mandata. Istaknuo je da se zalaže za jačanje Federacije BiH te je odbacio ideju o formiranju trećeg entiteta.

 

Nema potrebe za trećim entitetom. Mi već imamo administrativnu jedinicu i trebamo jačati Federaciju - poručio je Lučić.

Šta kaže Dejton o entitetima i izboru za člana Predsjedništva?

 

Pažljivim čitanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, jasno je da nigdje nije predviđeno formiranje trećeg entiteta. Naprotiv, Ustav Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma, izričito navodi:

 

Bosna i Hercegovina će se sastojati od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu: entiteti).

 

Prema tome, Dejtonski sporazum nedvosmisleno definiše Bosnu i Hercegovinu kao državu sastavljenu od dva entiteta. U njegovom tekstu ne postoji nijedna odredba koja predviđa uspostavljanje trećeg entiteta, niti se takva mogućnost eksplicitno spominje.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih se svaki bira direktno s teritorije Federacije, te jednog Srbina koji se bira direktno s teritorije Republike Srpske.

 

Dakle, Dejtonski mirovni sporazum jasno i nedvosmisleno definiše izbor predstavnika iz Federacije Bosne i Hercegovine, navodeći da se biraju dva člana Predsjedništva BiH s teritorije Federacije: jedan Bošnjak i jedan Hrvat.

 

Međutim, u samom tekstu Dejtonskog sporazuma ne postoji nijedna odredba koja propisuje „kakav Hrvat“ ili „kakav Bošnjak“ to treba biti, niti se definiše način na koji se etnička pripadnost politički ili identitetski određuje. Sporazum polazi od principa konstitutivnih naroda, ali ne ulazi u unutrašnje kriterije identiteta kandidata, već ostavlja da se izbori provode u skladu sa izbornim pravilima i ustavnim okvirom Bosne i Hercegovine.