Tokom dvodnevne posjete odvojeno se sastala s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović, a danas i s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te komandantom EUFOR-a.
Kao ključnu poruku svoje posjete, Kallas je ponovila apel vlastima u Bosni i Hercegovini da se vrate provođenju reformi i na taj način osiguraju nastavak evropskog puta zemlje, piše Index.hr.
Nakon susreta s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto saopćeno je da je neophodno nastaviti započeti put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, jer je proces proširenja podjednako važan i za EU i za BiH.
Istovremeno, Kallas je s dozom rezignacije konstatirala da se u posljednje dvije godine bilježi zastoj u provođenju reformi u Bosni i Hercegovini.
Zato sam ovdje već treći put. I drugi evropski predstavnici pitaju se šta još možemo učiniti da vam pomognemo da provedete te reforme, kazala je Kallas, dodajući da Bosna i Hercegovina „ne može sebi dopustiti zaostajanje za drugim državama regiona“.
Tom prilikom podsjetila je da se zemlja nalazi u ozbiljnom riziku da ostane bez oko milijardu eura finansijske pomoći namijenjene državama regiona za provođenje reformi koje bi ih približile članstvu u Evropskoj uniji.
Da ova izjava nije samo oblik političkog i diplomatskog pritiska na vlasti koje čine stranke Trojke, SNSD i HDZ BiH, potvrđuju i informacije koje ekskluzivno donosi Euronews, pozivajući se na dvojicu neimenovanihzvaničnika Evropske unije.
Prema njihovim navodima, Evropska komisija priprema preraspodjelu sredstava iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan, finansijskog mehanizma osmišljenog kako bi podstakao zemlje kandidatkinje na provođenje reformi neophodnih za članstvo u Evropskoj uniji.
Prema istim izvorima, to bi u praksi značilo da će neiskorištena sredstva biti usmjerena prema državama koje su ostvarile najveći napredak u reformama, prije svega Crnoj Gori i Albaniji, koje se smatraju predvodnicama procesa evropskih integracija, kao i Sjevernoj Makedoniji, koja također bilježi značajan napredak, prenosi Slobodna Bosna.
U tekstu se navodi da bi najveći gubitnik ovakve raspodjele mogla biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije primila nijednu isplatu iz ovog instrumenta jer nije ispunila nijedan od predviđenih reformskih uslova.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, Kosovo i Srbija, koje su također suočene s rizikom smanjenja ili uskraćivanja dijela predviđenih sredstava, već su primile određeni dio novca iz ovog fonda.
Sudeći prema postupcima aktuelnih vlasti u Bosni i Hercegovini, čini se da im je jednostavnije zaduživati se po visokim kamatnim stopama na Londonskoj berzi, nego provoditi neophodne reforme koje bi zemlju približile punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Potrebno je naglasiti da bi provođenje takvih reformi pored političkih i institucionalnih koristi, rezultirale i značajnim finansijskim podsticajima kroz grantove ili znatno povoljnije kreditne aranžmane od onih koje Bosna i Hercegovina trenutno potpuno netransparentno ugovara na Londonskoj berzi.