Sjednica Zajedničke komisije za usaglašavanje teksta izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH zakazana je za 18. maj, čime se otvara put za konačno usvajanje novih pravila o obračunu ličnih dohodaka. Nakon što Komisija usaglasi tekst, očekuje se da on po hitnom postupku dobije podršku oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ključna novina koju donose ove izmjene jeste raskidanje direktne veze između usvajanja budžeta i primjene osnovice za platu. Prema predloženom rješenju, osnovica za obračun plata primjenjivat će se fiksno od 1. januara tekuće godine. Dosadašnja praksa, prema kojoj je nova osnovica mogla stupiti na snagu tek danom usvajanja budžeta, godinama je bila prepreka za radnike koji su, zbog političkih blokada i neusvajanja budžeta, ostajali bez zasluženih povišica.

Izmjene zakona predviđaju i mogućnost retroaktivne isplate razlike između postojeće plate i uvećane osnovice. Trenutna osnovica, koja je u primjeni još od 2025. godine, iznosi 631,5 KM. Međutim, Vijeće ministara BiH je još u julu prošle godine donijelo odluku da nova osnovica za 2026. godinu iznosi 690,86 KM. Zahvaljujući novim zakonskim odredbama, radnici će razliku do ovog iznosa moći dobiti i za mjesece u kojima su primali plate po starom obračunu.

Političari izuzeti iz povišica

Iako su izmjene prvobitno usvojene u Predstavničkom domu, Dom naroda je intervenisao amandmanom koji pravi jasnu distinkciju između administrativnih radnika i izabranih zvaničnika. Naime, odredba o primjeni osnovice od 1. januara i mogućnost retroaktivne isplate neće važiti za imenovane i izabrane funkcionere.
Na listi onih koji neće moći računati na retroaktivne povišice nalaze se članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, ministri i njihovi zamjenici, kao i njihovi šefovi kabineta i savjetnici. Također, izuzeće se odnosi na poslanike i delegate u oba doma Parlamenta BiH, predsjedavajuće i zamjenike domova, šefove klubova, te predsjedavajuće radnih komisija.
Ovim rješenjem nastoji se ispraviti dugogodišnja nepravda prema državnim službenicima i namještenicima čiji je materijalni status zavisio isključivo od političkih dogovora o budžetu, dok se istovremeno spriječilo dodatno enormno povećanje primanja najviših državnih zvaničnika.