Ljeto, zbog svojih kontinuiranih visokih temperatura, uvijek donosi brigu u vezi s pravilnim čuvanjem hrane i njenom sigurnošću za vaše zdravlje i zdravlje onih koje volite. Zbog toga u današnjem izdanju emisije Anatomija života pogledajte vrlo edukativan, informativan i koristan razgovor s magistrom Benjaminom Čauševićem iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice, koji će govoriti o najčešćim greškama u skladištenju hrane, potrebnom oprezu u vezi s natpisima na deklaracijama i drugim važnim savjetima koji garantuju pravilno skladištenje i upotrebu hrane u ljetnim mjesecima. Na samom početku Čaušević ipak opominje na važnost našeg vlastitog odnosa prema higijeni i hrani:
Primjera radi, koliko nas, kada uđemo u restoran, opere ruke prije samog serviranja hrane? Jedno je, naravno, kada uđete u restoran, operete ruke i sjednete, ali nakon toga dirate razne stvari — telefon, jelovnik na stolu — pa je pitanje da li prije samog serviranja ponovo operete ruke. Koliko nas opere ruke prije jela u kući? Ne smijete zaboraviti da su ruke glavni prenosnik određenih mikroorganizama koje direktno možemo unijeti u organizam. Neki statistički podaci govore da je svaki deseti stanovnik zemlje na određeni način imao trovanje hranom. Ovaj period je jako pogodan za razvoj mikroorganizama, uz prisutnost vektora, odnosno prenosnika, poput insekata. Sve životinje su pokretljivije i svi ti mikroorganizmi mogu se prenijeti na našu hranu, a visoke ljetne temperature dodatno pogoduju njihovom razvoju, naglašava povećane pretpostavke za moguće trovanje hranom ili kontaminaciju magistar Čaušević i dodaje korisne savjete:
Ono što trebamo raditi u ovom periodu jeste zaštititi hranu. Dakle, ukoliko idemo na piknik, potrebni su prenosni frižideri, sve mora biti u zatvorenoj ambalaži, sva pakovanja moraju biti očuvana. Također, potrebno je spriječiti dolazak insekata na hranu ukoliko ona neće odmah biti konzumirana. Nadalje, pranje voća i povrća običnom vodom je dovoljno. Generalno, najbolji koncept za voće i povrće je tzv. četiri O – odvoji, operi, obradi i ohladi. Dakle, odvojite sve sastojke kako mikroorganizmi ne bi prelazili s jednih na druge, potom ih dobro operite, obradite termički ako se radi, naprimjer, o mesu, i ohladite odmah nakon što prestanete konzumirati. Ako ste napravili više hrane nego što ste pojeli, preostali dio odmah spremite u frižider, savjetuje magistar Čaušević.
U ovosedmičnom izdanju emisije Anatomija života govorit ćemo o reumi kao nekad vrlo teškom i mučnom oboljenju, koje zahvaljujući impresivnom razvoju i znanju savremene medicine danas može biti tretirano na način koji omogućava pristojan i skladan život. Naša sagovornica je Elma Demirović, koja, govoreći o reumi, najprije skreće pažnju na vrlo važan simptom:
Otok bilo kojeg zgloba uz crvenilo i intenzivnu bol signal je da se odmah javite ljekaru, jer se može raditi o nekom artritisu iza kojeg stoji infekcija koja zahtijeva hitan tretman. Ukoliko ujutro, kada ustanete, imate problem sa zglobovima na rukama, imate problem sa koljenima ili osjećaj da vas bole kukovi, to su simptomi koji su svakodnevni u našim ambulantama. To su momenti kada se zaista treba javiti, prije svega, u primarnu zdravstvenu ustanovu, koja će dalje uputiti pacijenta eventualno reumatologu. Onda je na nama zadatak da procijenimo šta zapravo leži iza tih tegoba. Nekad se ljudi naviknu na bolove i smatraju ih svakodnevnicom. Međutim, oni zaista mogu biti signal da neka upalna bolest, reumatološka ili sistemska, leži iza toga. Tako da je na reumatologu da procijeni da li se radi o nekom degenerativnom artritisu, artritisu nastalom usljed trošenja zglobova, koji se dešava s godinama i nepravilnim opterećenjem zglobova. Uvijek zapamtite da vam je bol prijatelj i znak da se moramo javiti ljekaru, naglašava doktorica Demirović.
U našoj redovnoj rubrici s emeritusom Midhatom Jašićem saznat ćemo sve prednosti konzumacije paradajza ili rajčice, što je naziv koji, prema našem profesoru, ima posebnu težinu i svrhu:
Za naše gledaoce u ljetnim mjesecima preporučio bih paradajz ili rajčicu. Ne zove se džaba rajčica. Paradajz na engleskom znači raj, a prevedeno na naš jezik to je rajsko voće. Paradajz po svojoj botaničkoj prirodi više pripada voću nego povrću, ali ga konzumiramo u brojnim jelima koja mogu biti vrlo korisna za zdravlje, pogotovo jer sadrži brojne sastojke kao što je likopen, koji može poboljšati vid. Osobama koje imaju bolesti prostate preporučuje se konzumiranje paradajza tokom ljeta. U našoj tradiciji, već posljednjih 30 do 40 godina, paradajz je prisutan u svakodnevnoj ishrani. Može se konzumirati svjež, u raznim jelima, pa čak i u tradicionalnim jelima u BiH. Također se može konzumirati u formi salate s malo pavlake, kajmaka ili sira. Treba reći da paradajz ne sadrži mnogo energije, pa je preporučen za konzumiranje tokom ljeta. Likopen iz paradajza veoma je dobar i za jačanje općeg imuniteta jer je snažan antioksidans. Osobama s bolestima prostate i problemima s vidom posebno preporučujemo konzumiranje paradajza tokom ljeta, jer, osim što osvježava, vrlo je koristan za zdravlje i ne doprinosi velikom unosu kalorija, naglašava prednosti Jašić.
Ne propustite i današnje izdanje emisije 'Anatomija života' koje donosi brojne važne i korisne savjete za vaše zdravlje tokom ljetnih mjeseci.