Podaci kretanja vrijednosti valuta jasno pokazuju ozbiljne izazove s kojima se suočava eurozona. Od 31. oktobra do 22. novembra 2024. godine euro je najlošije performirao među velikim valutama, s padom od čak -4,22 posto u odnosu na američki dolar, navodi Amer Bukvić na svom Facebook profilu.

Dodaje da ova situacija nije izolovana, već je rezultat dubokih strukturnih problema:

- Prekomjerna regulacija u EU guši ekonomsku dinamiku.

- Nedostatak inovacija i konkurentnosti smanjuje privlačnost eurozone kao globalnog igrača.

- Energetski izazovi i visoki troškovi dodatno usporavaju rast.

- Polarizacija politike, raste nepovjerenje i nesigurnost.

Eurozona, uprkos svojoj veličini, gubi korak s ekonomijama poput SAD-a i Kine. Ključni razlozi uključuju manjak tehnoloških lidera (osim rijetkih izuzetaka), neefikasne centralne banke i rastući pritisak masovne migracije. Ove lekcije su važan signal i za Bosnu i Hercegovinu.

U nastavku objave, pojasnio je i gdje se nalazi Bosna i Hercegovina u ovoj slici.

Kao mala ekonomija, BiH je još ranjivija na globalne ekonomske poremećaje:

- Mladi odlaze u inostranstvo, što smanjuje bazu radne snage i budućih inovatora.

- Tržište postaje sve manje, dok domaća proizvodnja stagnira. Moramo uvoziti radnu snagu umjesto da dovodimo na privremeni boravak strane studente koji ce podici potrosnju.

- Ekonomija se urušava, jer političke podjele i sitni interesi dominiraju nad zajedničkim dobrom.

Šta možemo naučiti iz ovoga?

Umjesto međusobnih optužbi i traženja krivaca u drugima, potrebna nam je vizija i zajedništvo.

Ponudio je i nekoliko rješenja:

1.Inovacijama i projektima – Ulaganja u digitalnu ekonomiju, zelene tehnologije i modernizaciju infrastrukture. Ulaganja u infrastrukturu za turizam, (novi hoteli, kongresni centri, moderni novi spotrski centri, shopping centri, infrastruktura za zimski turizam) itd.

2. Zadržavanju talenata – Stvaranje prilika za mlade kroz startupe, obrazovne reforme i povezivanje s globalnim tržištima. Dovoditi svjetske univerzitete da otvaraju svoje kampuse, dovoditi strane studente da studiraju u Sarajevu... itd.

3. Fokusiranju na dugoročne inicijative – Planovi razvoja moraju ići dalje od kratkoročnih političkih ciljeva limitiranih kapaciteta zasnovanih na mrznji, nacionalizmu i losoj energiji.

Priče o izdaji i fokus na mane drugih su kontraproduktivni. Moramo se okrenuti optimizmu, novim idejama i zajedničkom radu. Svaki gubitak vremena u negativnom diskursu košta nas prilike za napredak a vrijeme otkucava. Vrijeme je za konkretne akcije i projekate koji donose korist svim građanima BiH.

Budimo dio rješenja. Budimo hrabri. Ne smijemo se obeshrabriti. Fokusirajmo se na budućnost, jer BiH ima potencijal samo ako ga zajedno oslobodimo!