Najava predsjednika Srbije Aleksanda Vučića da će za nekoliko sedmica podnjeti ostavku otvorila je pitanje da li je riječ o stvarnom povlačenju iz politike ili tek o novom političkom manevru kojim želi zadržati kontrolu na državom.
Deseci hiljada pristaša Aleksanda Vučića su - neki dobrovoljno, neki pod pritiskom - u subotu iz cijele Srbije stigli u Beograd, kao i obično organiziranim autobusima. Tada je njihov idol stao za mikrofon na pozornici ispred parlamenta kako bi najavio svoj prijevremeni odlazak s najviše državne dužnosti.
Predsjednik ću biti još samo nekoliko sedmica, a zatim podnosim ostavku - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na velikom skupu u centru Beograda.
Dodao je da je vodstvu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ponudio pomoć na sljedećim izborima. Njegova izborna lista trebala bi nositi naziv "Ujedinjena Srbija“, što podsjeća na naziv "Jedinstvena Rusija“, stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Vučić je poznat po tome što čas traži bliskost s Rusijom, a čas s Evropskom unijom.
To nikako ne znači kraj Vučićeve političke karijere - rekao je analitičar Radivoje Grujić za novinsku agenciju Reuters.
Prema njegovim riječima, Vučić već ima plan koji nipošto ne podrazumijeva političku penziju, piše Deutsche Welle. Vučićev drugi predsjednički mandat redovno završava krajem maja iduće godine.
Treći put više se ne može kandidirati. Mandat sadašnjeg parlamenta traje do februara 2028. godine. Očekuje se da će Vučić raspisati prijevremene parlamentarne izbore te kao nosilac liste SNS-a pokušati osvojiti mjesto predsjednika Vlade u slučaju izborne pobjede.
I sam je u nekoliko navrata nagovijestio da bi se prijevremeni parlamentarni izbori mogli održati još ove godine, ali konkretan datum još nije objavio.
Kao predsjednik Republike Vučić formalno ima uglavnom protokolarne ovlasti. Međutim, u praksi od 2012. godine samostalno odlučuje o svim važnim pitanjima u Srbiji, nezavisno o dužnosti koju obnaša. Predsjednik Vlade on je već bio od 2014. do 2017. godine.
Od urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu u novembrz 2024. Vučić i srbijanska vlada nalaze se pod snažnim pritiskom masovnih protesta koje predvode studenti. U toj je nesreći 16 osoba poginulo nakon što su ih usmrtili dijelovi krova koji su, prema svemu sudeći, bili nepravilno postavljeni.
Protestanti, opozicija i organizacije za ljudska prava smatraju da su uzrok tragedije loše upravljanje državnim građevinskim projektima i nesposobnost nadležnih institucija. Pravosuđe, koje je pod Vučićevim utjecajem, dosad je spriječilo krivični proces protiv odgovornih osoba.
Demonstranti već godinu zahtijevaju raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Savo Manojlović, jedan od studentskih čelnika, izjavio je da Vučić raspisivanjem prijevremenih izbora pokušava preduhitriti svoj neizbježni politički pad izazvan protestima.
Vučić je, međutim, na subotnjem skupu optužio protestante da žele uništiti Srbiju te ih optužio zbog saradnje s neimenovanim stranim silama. U slučaju izborne pobjede SNS-a obećao je kraj korupcije, veće penzije i poboljšanja u državnom zdravstvenom sistemu.
S druge strane, opozicija optužuje Vučića i njegove saveznike za nasilje nad političkim protivnicima, raširenu korupciju, povezanost s organiziranim kriminalom i gušenje medijskih sloboda.
Prema anketama javnog mnijenja, lista koju bi sastavili ili podržali studenti mogla bi pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima. Takva jedinstvena lista na nacionalnom nivou zasad još ne postoji. Međutim, studenti su već ostvarili prve zapažene rezultate na lokalnim izborima.
Pokret protiv režima redovno okuplja velik broj građana na ulicama. Prošlog mjeseca u centru Beograda protiv vlade protestovalo je skoro 180.000 ljudi, prema procjeni Arhiva javnih okupljanja, nezavisne stručne organizacije.
Unutrašnjopolitičke napetosti događaju se u trenutku kada Srbija na vanjskopolitičkom planu vodi osjetljivu politiku balansiranja. Zemlja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali istoveremeno održava bliske odnose s Rusijom i Kinom. Zbog toga će eventualni prijevremeni parlamentarni izbori imati značaj koji daleko nadilazi pitanje ko će formirati novu vladu. Oni bi mogli odrediti i budući politički pravac Srbije u godinama koje dolaze.