Stranka Rame Isaka “Snaga naroda” ostala je bez kandidature za Parlament BiH 2026. godine jer je CIK utvrdio da je dio potpisa falsifikovan, dok Isak tvrdi da je riječ o politički motivisanom potezu. Ovaj slučaj otvara pitanje odgovornosti – da li je krivica na stranci zbog krivotvorenja ili na CIK-u zbog eventualnih lažnih optužbi.
Član CIK-a Željko Bakalar izjavio je da je između 20–25% potpisa zloupotrijebljeno, odnosno da ih je potpisala ista osoba. CIK je poručio da se radi o “masovnoj pojavi koja je sramna” i da će svi odgovorni biti prijavljeni Tužilaštvu BiH. Istovremeno, CIK je naglasio da stranka može učestvovati na izborima za Parlament FBiH i kantonalne skupštine, ali ne i na državnom nivou.
Ako su potpisi zaista falsifikovani, odgovornost je na stranci “Snaga naroda” i njenom rukovodstvu. To bi značilo ozbiljno kršenje izbornog procesa i zloupotrebu povjerenja građana. Ako su optužbe CIK-a neutemeljene, onda je riječ o institucionalnom propustu koji direktno narušava demokratski proces. U tom slučaju, CIK bi morao snositi odgovornost za eliminaciju političkog subjekta iz utrke.
Kontranapad Rame Isaka
Ramo Isak i njegovi saradnici tvrde da je odluka politički motivisana i da se radi o pokušaju da se spriječi rast njihove stranke na državnom nivou. Navode da su predali više od 5.000 potpisa podrške, da je aplikacija CIK-a prihvatila kompletnu dokumentaciju, te da im nije ostavljen zakonski rok od 48 sati da otklone eventualne nepravilnosti, što je predviđeno Izbornim zakonom.
- Pokrenut ćemo postupke protiv pojedinaca. Ako neko nije radio prema zakonu slijede krivične prijave, pa vidjet ćemo dokle će sve ići. Smatram da je ovo kriminal jer je prekršen zakon - istakao je Isak.
Isak Dodaje da je spreman na istragu i da, ako se pokaže da su potpisi zaista falsifikovani, odgovorni trebaju biti procesuirani. Međutim, traži odgovor na pitanje: ko je i na osnovu kojih stručnih nalaza utvrdio falsifikovanje potpisa.
Zašto šute stranke „Trojke“?!
Kenan Efendić glavni i odgovorni urednik portala “Odgovor“ smatra da je riječ krivičnom djelu koje se mora izvesti na čistac.
Licemjerno je da ni jedna od većih stranaka koje su sa strankom Rame Isaka u koaliciji a koje su dobile izbore na antikorupcijskoj borbi, ne reagiraju na ovo. Ozbiljne su sumnje i optužbe i nadam se da će tužilaštvo to ispitati jer se radi o vrijeđanju demokratije i javnosti - istakao je Efendić za naš medij.
Nije prvi put da se pojavljuju nepravilnosti ove vrste. 2014. godine nekoliko manjih stranaka nije uspjelo ovjeriti kandidature zbog nepravilnosti u potpisima. 2018. godine nezavisni kandidati u pojedinim općinama ostali su bez kandidature jer su se na listama pojavljivali identični rukopisi. 2022. godine vodili su se sporovi između CIK-a i stranaka oko tehničkih nepravilnosti, ali su kandidature na kraju potvrđene nakon sudskih postupaka.
Zakonski okvir i sankcije
Falsisifikovanje potpisa za izbore tretira se kao krivično djelo protiv izbornog procesa. Prema važećim krivičnim zakonima, predviđena je zatvorska kazna do jedne godine aliosuđeni je mogu otkupiti novčanom uplatom, što znači da u praksi mnogi ne završe u zatvoru. Analitičari i bivši članovi CIK-a upozoravaju da su sankcije preblage i da ne odvraćaju stranke od ponavljanja istih zloupotreba. Vehid Šehić kaže da je neprihvatljivo da oni koji pretenduju na zakonodavnu vlast počinju izborni proces krivičnim djelima. Stoga predlaže ukidanje mogućnosti otkupa zatvorskih kazni za krivična djela povezana s izborima.
- Cilj je da se uvede stroža kaznena politika radi opšte prevencije i jačanja povjerenja u izborni proces - dodaje Šehić.
Slučaj Rame Isaka je više od administrativne odluke – to je test povjerenja u izborni sistem BiH. Bez obzira na ishod istrage, jasno je da neko mora odgovarati: ili stranka zbog falsifikovanja, ili CIK zbog eventualnih lažnih optužbi. U suprotnom, povjerenje građana u institucije i izbore nastaviće da slabi, a demokratski proces će biti dodatno kompromitovan.