Kako su naveli iz CIK-a, portalu e-Izbori pristupilo je 11.379 birača dok je 7.779 birača ispunilo uslove za glasanje. Krajnji rok za registraciju je 21. juli.

 

Poređenja radi, na Općim izborima 2022. godine registrovalo se 120.000 glasača iz dijaspore, a 70.000 prijava je prihvaćeno.

 

Na lokalnim izborima 2024. godine bilo je oko 45.000 registriranih birača iz dijaspore. Ove godine je najveći broj prijava zabilježen iz Njemačke (2.300), Hrvatske (2.212), Austrije (1.223) i Srbije (557), ali ukupni podaci i dalje ukazuju na znatno manji interes za registraciju u odnosu na prethodne izborne procese.

 

Dostupni podaci i izborni rezultati ukazuju da su najveću podršku među biračima izvan BiH uglavnom dobijale probosanske stranke, prije svega SDA i SDP, dok su značajnu podršku imali i kandidati okupljeni oko Pokreta za državu u entitetu Republika Srpska. Među biračima hrvatske nacionalnosti izvan BiH, podaci pokazuju, da je dominantnu podršku imao HDZ. Postavlja se pitanje kako bi se loš odziv dijaspore mogao odraziti na glasove ove stranke.

Predsjednik Pokreta Snaga domovine Ahmed Husagić govorio je za Klix.ba o potencijalnim razlozima slabog interesa bh. dijaspore za ovogodišnje izbore. Husagić je posebno istakao nedostatak koordinisane kampanje.

 

Mislim da je osnovni razlog slabijeg odziva, barem u ovih prvih mjesec dana registracije, činjenica da ove godine nema široke i koordinisane kampanje kakva je postojala pred Opće izbore 2022. godine. Tada je vođena sveobuhvatna akcija informisanja birača i pomoći pri registraciji koja je počela više od godinu dana prije izbora. U taj proces bio je uključen veliki broj ljudi koji su svo svoje vrijeme i energiju posvetili upravo mobilizaciji dijaspore. Rezultati takvog rada bili su vidljivi kroz povećanu registraciju i izlaznost birača. Međutim, nije realno očekivati da se isti model može održavati iz izbornog ciklusa u izborni ciklus isključivo na entuzijazmu pojedinaca koji uz to imaju svoje poslovne i privatne obaveze, kazao je.

 

Husagić ističe da je iskustvo iz 2022. godine pokazalo da se bolji rezultati mogu postići samo kroz kontinuiran i profesionalno organizovan rad te smatra da je već odavno trebalo napraviti naredni korak i profesionalizovati aktivnosti vezane za dijasporu.

Na prošlim Općim izborima uspjelo se povećati broj poslanika probosanskog bloka u Narodnoj skupštini RS-a s tri na pet. To je bio značajan politički pomak kojem su značajno doprinijeli i glasovi birača iz dijaspore. Ukoliko izlaznost bude osjetno manja nego 2022. godine, postoji realna mogućnost da se taj broj ponovo smanji. Zato je važno razumjeti da glasovi dijaspore, posebno kada je riječ o entitetu RS, imaju mnogo veći politički značaj nego što se to često misli. Nekoliko hiljada glasova može direktno utjecati na raspodjelu mandata i političku zastupljenost, naglasio je te dodao:

 

Bilo je određenih aktivnosti, ali rijetko kada ozbiljno organizovanih i dugoročnih. U posljednjih dvadeset godina samo je nekoliko nezavisnih inicijativa uspjelo značajnije povećati izlaznost birača iz dijaspore. Po mom mišljenju, postoje dva osnovna razloga zbog kojih političke stranke ne ulažu više energije u mobilizaciju dijaspore. Prvi je taj što relativno mala izlaznost dijaspore, a kad kažem relativno mala mislim u poređenju sa preko tri miliona registrovanih glasača za izbore u BiH, uglavnom ne utječe presudno na ukupne izborne rezultate, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zbog toga mnoge stranke sa sjedištem u Sarajevu ne vide dovoljno političke koristi u takvom angažmanu, kazao je.