Magla je prirodni fenomen kada se vodena para kondenzira u sitne kapljice, stvarajući oblačni sloj na tlu. Njen sastav je samo vodena para, tj. voda. Glavni joj je učinak da smanjuje vidljivost, ali nije štetna po zdravlje. Dok je smog mješavina magle, dima, ispušnih gasova i drugih zagađivača, obično iznad velikih gradova. Stvoren je ljudskom aktivnošću (industrija, saobraćaj itd..). Njegov sastav je voda + štetne čestice (čad, prašina, sumporni dioksid, dušikovi oksidi itd.) Njegov učinak jeste taj, da pored toga što smanjuje vidljivost uzrokuje i respiratorne ali i druge zdravstvene probleme.
Ovo je kazao doktor Adem Zalihić komentarišući kvalitet zraka u Sarajevu. Posljednjih nekoliko godina građani svjedoče lošoj kvaliteti zraka te se stanovništvo guši u smogu. Vlasti su obećavale kako će riješiti ove probleme ali do dan-danas ovaj problem nije riješen.
Mnogi stručnjaci su u javnosti iznosili mišljenja i rješenja kako problem kvalitete zraka riješiti na najefikasniji način. Dr. Zalihić na Facebooku je pojasnio šta je to magla a šta smog koji je opasan po zdravlje.
No međutim, iako samo po sebi nije opasna, ona povećava vlažnost zraka pruža podlogu u vidu kapljica vode na koje se zagađujuće, otrovne čestice i gasovi „lijepe“, i time produžava zadržavanje zagađenja pri tlu. Zbog toga je smog gušći, vidljiviji i dugotrajniji kada ima i magle. Iako magla pojačava i „zgusne“ smog, nije nužan uslov za formiranje smoga. I bez magle smog se može javiti, samo je obično slabiji i manje vidljiv.
Dr. Zalihić dodaje da na nakupljanje magle utiče više međusobno povezanih faktora od kojih su najvažniji: vlaga u zraku, temperatura i hlađenje zraka te reljef odnosno teren.
Visoka relativna vlažnost (blizu 100%) je osnovni uslov. Izvori vlage: rijeke, jezera, vlažno tlo, snijeg, kiša.
Magla nastaje kad se zrak ohladi do tačke rose, tj. kada vodena para (koje uvijek u određenom postotku ima) u zraku prelazi u tečnost, tj. kapljice vode. Najčešće je to noću i u ranim jutarnjim satima, posebno zimi i u jesen. Ovdje je važno pojasniti i pojavu temperaturne inverzije, kada hladan zrak ostaje pri tlu a topliji bude iznad tog hladnog sloja. Normalno je da kako se penjemo u visinu temperatura zraka opada. Međutim ovdje je suprotna pojava-inverzija, a to snažno pogoduje pojavi magle.
Kotline i doline su najpovoljnije, hladan zrak se “taloži” i zadržava, jer je slabija cirkulacija zraka.
Kotlina je duboka prostrana dolina strmih strana između brijegova ili planina, zatvorena sa svih strana ili u slučaju dreniranja rijeke, otvorena na dva dijela. Kotlina može imati veću ili manju sklonost za nakupljanje magle.
Ako postoji kotlina i aerozagađenje, ali nema magle, smog se obično formira slabije. Najviše smoga ima kad se spoje: visoka vlaga + hladnoća + kotlina + slab vjetar + temperaturna inverzija + zagađenje.
Sve ovo, nažalost imamo u Sarajevu.
Na kraju Facebook objave dr. Zalihić ističe kako građani godinama čekaju vlast koja će se pozabaviti ovim stvarima te riješiti problem zgađenog zraka u Sarajevu.
I godinama čekamo da dođe vlast koja bi ove stvari profesionalno analizirala, formirala ekspertski tim sastavljen od stručnjaka iz više adekvatnih naučnih oblasti, koji bi onda trebali izaći sa relevantnim naučnim i stručnim objašnjenjem kako riješiti problem zagađenog zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, po uzoru na svjetska iskustva. Dok se to ne desi ostat će otvoren prostor za obmanjivače, demagoge koji će radi političkih poena forsirati jedan od faktora, a zanemarivati ostale, i obrnuto, sve prema trenutnim političkim ili finanasijskim interesima, a građani Sarajeva, pogotovo bolesnici od respiratornih oboljenja, imati manje ili veće poteškoće sa disanjem.
