Globalna potrošnja električne energije sve jasnije otkriva razmjere industrijske moći, životnog standarda i strukture ekonomija vodećih država svijeta, pri čemu su razlike između ukupne potrošnje i potrošnje po glavi stanovnika izrazito naglašene, pokazuje najnovija analiza organizacije Ember.
Prema podacima koji oslikavaju globalne trendove, Kina uvjerljivo prednjači kao najveći svjetski potrošač električne energije sa nevjerovatnih 10.573 teravat-sati (TWh), što predstavlja približno trećinu ukupne globalne potrošnje. Da je riječ o nezapamćenoj koncentraciji industrijske moći, pokazuje podatak da zvanični Peking troši više električne energije nego Sjedinjene Američke Države, Indija, Rusija i Japan zajedno.
Na drugom mjestu globalne liste nalaze se Sjedinjene Države sa potrošnjom od 4.536 TWh, dok treću poziciju zauzima Indija sa 2.083 TWh. Među deset najvećih svjetskih energetskih potrošača, koji ujedno predstavljaju i stubove globalne industrijske aktivnosti, nalaze se još Rusija, Japan, Brazil, Kanada, Južna Koreja, Njemačka i Francuska.
Međutim, ekonomska slika i prikaz životnog standarda značajno se mijenjaju kada se ovi podaci posmatraju kroz potrošnju po glavi stanovnika.
U ovoj kategoriji svjetski lideri su Kanada i Sjedinjene Države, gdje prosječan građanin godišnje potroši 16,1 odnosno 13,1 megavat-sati (MWh) električne energije. Stručnjaci visoku potrošnju u Sjevernoj Americi pripisuju specifičnim klimatskim uslovima i hladnijim zimama, ali i znatno većim stambenim površinama te energetski intenzivnom načinu života.
Nakon Amerikanaca i Kanađana, po potrošnji po stanovniku slijede Južna Koreja, Japan i Rusija. Sa druge strane, Kina se, uprkos svojoj apsolutnoj globalnoj dominaciji u ukupnim brojevima, nalazi tek na sredini ljestvice sa 7,5 MWh po stanovniku. Još drastičniji primjer je Indija, koja iako treća ekonomija svijeta po ukupnoj potrošnji, bilježi tek 1,4 MWh po glavi stanovnika, što je najniža stopa među vodećim zemljama.
Analitičari naglašavaju da nivo potrošnje električne energije direktno odražava veličinu ekonomije i njen industrijski razvoj. Ipak, ključni izazov za energetski sektor tek dolazi. Očekuje se da će ubrzana elektrifikacija saobraćaja, modernizacija teške industrije, te ekspanzija digitalne infrastrukture i centara za razvoj umjetne inteligencije (AI) dodatno i dramatično povećati globalnu potražnju za električnom energijom u nadolazećim decenijama.