Zašto slavimo 1. maj kao Praznik rada

Danas, 1. maja, se slavi Međunarodni dan rada, a ovaj praznik se obilježava širom svijeta već više od 100 godina.

Iako brojni radnici jedva čekaju 1. maj zbog odmora, druženja i spomenutog roštilja, porijeklo praznika rada je vezano uz jedan tragičan događaj, koji se 1886. godine desio u Chicagu.

Takozvani Haymarket affair obilježava proteste koji su 1. maja 1886. godine počeli u ovom gradu u Sjedinjenim Američkim Državama. Protest je počeo kako bi radnici sebi osigurali radni dan od osam sati. Okupljeni radnici su organizovali masovni štrajk koji je 4. maja prešao u sukob s policijom, prilikom kojeg je život izgubilo 15 osoba, odnosno osam radnika i sedam policajaca. Povrijeđeno je više od 70 radnika, a uhapšeno ih je više od 100.

Petog maja je došlo i do incidenta u Milwaukeeju, gdje je u sukobu radnika i policija ubijeno sedam demonstranata.

Tri godine nakon ovih nemilih događaja, održan je kongres Druge internacionale (skupine socijalističkih stranaka iz cijelog svijeta) gdje su na prijedlog Raymonda Lavignea, delegata iz Francuske, radnici u svim državama svijeta pozvani na masovni protest na 1. maj 1890. godine, na četvrtu godišnjicu Haymaker affaira.

Na drugom kongresu grupe socijalističkih stranaka, održanom 1891. godine, i službeno je donesan odluka da 1. maj bude dan kada će radnici, u znaku borbe za svoja prava, stati sa svojim poslovima na jedan dan.

Originalna ideja Međunarodnog dana rada je bila borba za radnička prava. Originalna ideja iza masovnih radničkih protesta na 1. maj je uvođenje osmosatnog radnog dana, te se može reći da je to bio uspjeh.