Dolazak Christiana Schmidta na poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini izazvao je brojne političke reakcije i podjele. Iako ga dio međunarodne zajednice vidi kao stabilizirajući faktor, veliki broj građana i političkih aktera smatra da je njegov mandat dodatno produbio nepovjerenje među narodima u BiH.

Ko je bio Christian Schmidt?

Christian Schmidt, njemački političar i diplomata, rođen je 1957. godine u Njemačkoj. Član je Christian Social Union in Bavaria (CSU), a tokom svoje političke karijere obavljao je više važnih funkcija u njemačkoj vladi, uključujući mjesto ministra poljoprivrede.

Na funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu dolezi 2021. godine, naslijedivši Valentina Inzka. Njegov mandat obilježile su brojne kontroverze, posebno zbog korištenja bonskih ovlasti i donošenja odluka koje su izazvale oštre reakcije dijela javnosti i političkih stranaka u BiH.

function r(){if(it(n),n.value===Hm){let o=null;throw new D(-950,o)}return n.value}

Najvažnije odluke

Tokom izborne noći 2022. godine nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, što je izazvalo brojne reakcije i kritike dijela javnosti, posebno među Bošnjacima, koji smatraju da su tim odlukama dodatno marginalizovani i politički oslabljeni u Federaciji BiH. Također, jedna od njegovih spornih odluka je bila i suspenzija ustava FBiH na 24 sata, čime je grubo prekšio volju bošnjačkog naroda, i direktno utjecao na rezultat formiranja vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine čime je pogodovao jednoj grupi stranaka.

Nakon što je Narodna skupština bh. entiteta RS u junu 2023. usvojila zakon prema kojem se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji RS-a, Schmidt je poništio te odluke. Istovremeno je izmijenio Krivični zakon BiH, uvodeći mogućnost da se aktivnosti koje ugrožavaju ustavni poredak države tretiraju kao krivično djelo, čime je tužilaštvu otvoren prostor za dalje pravne postupke.

U aprilu 2025. godine Schmidt je donio odluku o obustavi budžetskog finansiranja stranaka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjena Srpska, navodeći da antidejtonsko djelovanje mora imati posljedice.

Jula 2025. godine usvojio je izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH. Tim izmjenama omogućeno je finansiranje novih izbornih tehnologija i isplata duga kompaniji Viaduct, bez ugrožavanja državnog budžeta.

Političke reakcije na Schmidtovu odluku: Optužbe za suspenziju Ustava i nametanje vlasti

Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je omogućeno formiranje Vlade Federacije BiH bez saglasnosti potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda izazvala je žestoke reakcije dijela političkih stranaka i zvaničnika, koji su tvrdili da je riječ o suspenziji ustavnog poretka i direktnom miješanju u demokratske procese.

Da bi Vlada Federacije bila potvrđena u Predstavničkom domu, ona mora prije toga biti imenovana. Visoki predstavnik je suspendirao Ustav i oktroirao Vladu Federacije tako što je svojom odlukom utvrdio da je Odluka o imenovanju Vlade Federacije s potpisima Hrvata i Srba i bez potpisa Bošnjaka pravno valjana samo ovaj jedan put i da Predstavnički dom istu može da potvrdi. Bez oktroirane konvalidacije neustavne odluke, ne bi bilo ni potvrđivanja u Predstavničkom domu, pa se s time u vezi jasno i nedvosmisleno može zaključiti da je upravo visoki predstavnik imenovao Vladu Federacije i poslao je na potvrđivanje - poručio je tada potpredsjednik FBiH Refik Lendo.

Udar na Ustav, udar na demokratiju i najbitnije pravo ljudi da izaberu. Sličan stav u vrijeme donošenja te odluke iznio je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Ne želimo da budemo dio vlasti koju će nametnuti Schmidt. Mi nećemo u vlast ako Schmidt nametne formiranje vlasti! Nećemo da budemo nametnuti od strane visokog predstavnika, želimo pravila! Nećemo učestvovati u vlasti ako Schmidt eliminiše Lendu iz glasanja ili bilo koga drugog, protivljenje nametanju vlasti izrazio je i predsjednik SBiH Semir Efendić.



Gubitak podrške

Njemačka je gotovo ostala jedina koja i dalje otvoreno podržava Schmidta, dok se iz odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama vidi da ga više ne može efikasno zastupati. Uticaj SAD-a ogleda se u tome što je Schmidt doveden u situaciju bez mnogo izlaza, pri čemu se kao jedina opcija sve češće spominje njegova ostavka.

Nakon njega bi trebao biti imenovan novi visoki predstavnik, ali u trenutnoj političkoj atmosferi teško je očekivati da će bilo koji nasljednik imati dovoljno međunarodne i domaće podrške za značajnije intervencije ili nametanje odluka.