Poznato je da postoji podjela između dva kandidata – italijanskog diplomate Antonija Zarandija Landija, koji je favorit SAD‑a, Italije i Turske, i francuskog specijalnog predstavnika za Balkan Renéa Trokaza.

 

 Landi je italijanski diplomata kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države, ali mnoge zemlje EU strahuju da bi on, ukoliko bi bio imenovan na poziciju visokog predstavnika u BiH, mogao zagovarati interese koji su protivni ciljevima EU. S druge strane, SAD se protive imenovanju Trokaza. Ukoliko bi Trokaz bio izabran, to bi moglo značiti i povlačenje SAD‑a iz OHR‑a, što bi finansijski bilo teško održivo za EU.

 

 U međuvremenu, u pokušaju da osigura potrebnu podršku za izbor Landija, italijanska diplomatija je kolegama iz drugih zemalja EU uputila tzv. non‑paper, u kojem su navedeni prioriteti za novog visokog predstavnika. U dokumentu se odgovara na neke od strahova EU, uključujući tvrdnju da će Landi biti fokusiran na rješavanje Agende '5 + 2', što je uslov za zatvaranje OHR‑a, kao i na smanjenje njegovog obima. Za mnoge zemlje EU posebno je važan dio non‑papera u kojem se eksplicitno navodi da Landi neće poništavati ranije donesene odluke.

 

 O tome kakav ishod bi se sutra mogao očekivati razgovarali smo s profesorom Hazimom Bašićem, koji smatra da trenutno vlada status quo:

 

Na neki način stiče se dojam da je zadržan status quo. Možda je jedina promjena koja se desila u međuvremenu upravo ovaj non‑paper koji je upućen od strane italijanske diplomatije članicama PIK‑a, u kojem se precizira da, generalno gledano, uloga visokog predstavnika u BiH neće biti reducirana, da ured neće biti zatvoren te da ostaju bonske ovlasti, kako se navodi, samo u ekstremnim slučajevima. Naravno, one su se i do sada koristile samo u takvim okolnostima, tako da je to na neki način pozitivan stav i on otklanja sumnje evropskih diplomata da će se donositi rješenja štetna po suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

 

 Non‑paper je, u diplomatskom svijetu, nezvanični dokument koji se distribuira kao stav određene države, diplomacije ili vlade, svojevrsni test, odnosno ‘lakmus‑papir’, kojim se ispituju reakcije drugih zainteresiranih aktera. Ovdje nije zgoreg spomenuti da postoje dva bloka – s jedne strane Velika Britanija, Francuska i Njemačka, a s druge strane SAD, Italija i Turska, uz ostale članice koje su približno podijeljene, tako da imamo gotovo ravnomjernu raspodjelu podrške, naglašava profesor Bašić i dodaje:

Bašić za 'DDBiH': Uslovi '5+2' nisu još uvijek ispunjeni, to je zadatak novog visokog predstavnika

U svemu ovome treba imati u vidu Bosnu i Hercegovinu. Ključno je da Ured visokog predstavnika, nažalost, još uvijek ima svoju ulogu. Agenda '5 + 2' odnosno pet uslova i dva cilja, još nije u dovoljnoj mjeri ispunjena. Mislim da je u potpunosti ispunjen samo uslov vezan za Brčko distrikt, dok je dio koji se odnosi na finansijsku stabilnost države ispunjen samo djelimično. Dakle, od sedam kriterija ispunjen je tek jedan i po, što je nedovoljno da bi BiH mogla funkcionirati bez Ureda visokog predstavnika kao samostalna i suverena država koja vodi vlastite političke procese na putu ka Evropskoj uniji. Podjele unutar Vijeća za implementaciju mira su, nažalost, evidentne već činjenicom da prošli put nije izabran visoki predstavnik. Prisjetimo se da je do sada, po pravilu, Evropska unija nominirala i imenovala visokog predstavnika, dok je zamjenik dolazio iz SAD‑a.

Čak se spominje mogućnost da, ukoliko ne bude izbora, američki zvaničnik zadužen za Brčko distrikt na neki način zamijeni Schmidta, koji mora otići u roku od nekoliko dana. Smatram da bi to bilo loše, pa i antidejtonsko rješenje. Visoki predstavnik je dejtonska kategorija – nema tu zamjena niti privremenih rješenja. To mora biti jedna osoba koja ima mandat i ovlasti da provodi dejtonske odredbe, jer samo visoki predstavnik posjeduje bonske ovlasti“, naglašava profesor Bašić.

 

Pogledajte i ostale stavove profesora Bašića u ovom zanimljivom razgovoru, koji ukazuje na odluke trenutne američke administracije da osigura energetsku dominaciju, te na mogućnost da je upravo neslaganje između SAD‑a i EU uz izgradnju 'Južne interkonekcije' jedan od razloga odgađanja imenovanja visokog predstavnika u BiH.