Dugogodišnji problem zagađenja zraka u BiH svake godine postaje sve ozbiljniji. Gradovi iz BiH zauzimaju neslavno prvo mjesto na svjetskim mjerenjima zagađenosti zraka što dovoljno govori sa kakvim problemom se suočavaju građani u našoj državi.
Mnogo se o ovome govori u našim medijima gdje stručnjaci pokušavaju dati svoje mišljenje kako riješiti ovaj problem. Nedžad Haračić, menadžer kontrole kvalitete u Heilderberg Materials Cement BiH, je za Hayat govorio o ovom problemu.
Istakao je kako su dva glavna uzročnika zagađenosti zraka u BiH, saobraćaj i individualna ložišta. Dodao je kako i geografski položaj nekih gradova može imati uticaja na pojavu magle i smoga koji značajno utiču na zdravlje ljudi.
Da bismo dali odgovor na pitanje zagađenja zraka moramo stvari poredati po prioritetima. Moramo definisati uzročnike a onda mjere koje mogu dovesti do poboljšanja kvalitete zraka. Mi ovdje prije svega imamo glavni uzrok, saobraćaj. Mi i dan-danas imamo veliki broj starih automobila euro tri pa dalje. Nažalost, nemamo svi mogućnost voziti kvalitetnije norme. Kada govorimo o Sarajevu, nemamo dobar javni saobraćaj zato što imamo veliki broj autobusa i drugih transportnih vozila na fosilna goriva. Moramo imati više električnih vozila, proširiti tramvajski saobraćaj itd. Drugi uzročnik su individualna ložišta koja koriste ugalj kao energent. Ta fosilna goriva u Evropi se zamjenjuju. Koristimo niskokalorične ugljeve. Nisu to visokokvalitetni ugljevi koji imaju mali sadržaj sumpora a i mali sadržaj pepela. Ovdje imamo lebdeće čestice koje se emituju u atmosferi. Dodatno, geografski položaj Sarajeva, Kaknja ali i Maglaja. U zimskom periodu imamo temperaturne inverzije i ostaju zarobljene i imamo pojave magle, smoga. Koliko god neko rekao da je TE daleko od Kaknja nije to tako.
Haračić je kazao kako će se morati ići u proces energetske tranzicije što će dovesti do smanjenja korištenja uglja. U prilog tome se uvodi plaćanje CBAMA-a nakon čega će doći i do povećanja električne energije.
Na obilježavanju Dana rudara je kazano da se ide na energetsku tranziciju, da će se sve više i više smanjivati korištenje uglja kao fosilnog goriva. Neće se to desiti odmah. To je proces koji će trajati možda i deset godina gdje ćemo morati smanjiti korištenje uglja kao energenta. U prilog tome ide i plaćanje CBAMA-a. Svi proizvođači koji imaju u svojim proizvodima CO2 će plaćati takse što dovodi do poskupljenja proizvoda. Zbog toga će Elektroprivreda smanjiti korištenje fosilnih goriva. Vjerovatno će doći i do povećanja električne energije.
Haračić smatra kako svi nivoi vlasti moraju sufinansirati zamjenu individualnih ložišta u čvrsta goriva. Kako kaže, na taj način će svi osjetiti benefite posebno u kvaliteti zraka.
Mjere koje se trebaju uvesti su strategija masovne zamjene individualnih ložišta na čvrsta goriva i uvezivanje u sistem daljinskog grijanja. To je po meni krucijalno i za Kakanj ali i za Sarajevo. Prije desetek godina je bila ideja da se Sarajevo grije iz Kakanja odnosno iz TE što smatram da nije uredu. Strateški gledano država, kantoni i općine moraju sufinansirati u potpunosti, tamo gdje je to moguće, da ljudi zamijene svoj sistem grijanja u čvrsta goriva. S tim ćemo sigurno dobiti jedan benefit u svemu tome što ćemo osjetiti i na kvaliteti zraka.
