Bosna i Hercegovina je i zvanično na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje, dok su s iste skinuti Alžir i Namibija, jer su bili odgovorni i završili svoj dio posla u oblasti pranja novca i finansiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je vraćena na ovu listu nakon perioda od 2015. do 2018. godine. To nisu sankcije, ali jesu dodatne provjere, naročito tokom vršenja novčanih transakcija. Sve što se bude uplaćivalo iz BiH za inostranstvo ili obrnuto podlijegat će dodatnim provjerama, što će znatno usporiti ovaj proces.

FATF je međunarodna međuvladina organizacija koja postavlja globalne standarde za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, stavila je Bosnu i Hercegovinu pod pojačani nadzor. To zapravo znači da se BiH obavezala da će provesti Akcioni plan kako bi se završio posao u datom roku.

„Bosna i Hercegovina je stavljena na sivu listu zato što su potrebna dodatna unapređenja u zaštiti finansijskog sistema od zloupotreba koje vrše kriminalne i terorističke grupe, kao i efikasniji nadzor bankarskog sektora“, saopćila je predsjednica FATF-a Elisa de Anda Madrazo.

BH vlast se obavezala da usvoji zakone koje do sada nije uspjela, kao i provedbu Akcionog plana s ciljem da, između ostalog, daje povratne informacije o kvalitetu izvještaja o sumnjivim transakcijama. Jedan od zadataka je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika privrednih subjekata na području Federacije. Iz Federalne agencije za bankarstvo poručuju kako država ima priliku da kroz implementaciju Akcionog plana značajno unaprijedi postojeće stanje.

„Bankarski sistem, koji je i u okviru procjene Moneyvala ocijenjen kao jedan od najuređenijih u Bosni i Hercegovini, ostaje stabilan, siguran i pod stalnim nadzorom. Uvažavajući nalaze procjene Moneyvala i mjere iz Akcionog plana, trenutna klasifikacija može imati ograničene efekte na efikasnost obavljanja bankarskih usluga u međunarodnom poslovanju. Takav stav temeljimo na nalazima procjene i datim preporukama, koje ne ukazuju na nedostatke koji bi dovodili u pitanje stabilnost bankarskog sistema. Razlozi za ovu klasifikaciju odnose se na šira pitanja pravnog i institucionalnog okvira koja obuhvataju oblasti izvan bankarskog sistema i koja zahtijevaju reforme i unapređenja u skladu s međunarodnim standardima“, poručili su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

EU spremna nastaviti podržavati BiH

Provedba Akcionog plana FATF-a ide uz reforme na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Iz Delegacije Evropske unije poručuju kako podstiču vlasti da u dogovorenom roku urade neophodan posao.

„Evropska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima EU te je spremna nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF. Napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na evropskom putu zemlje. Na području cijelog Zapadnog Balkana, članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) donosi koristi kako građanima tako i poslovnoj zajednici. Za ostvarivanje ovih koristi važno je da Bosna i Hercegovina nastavi provoditi neophodne reforme, uključujući reforme u okviru borbe protiv pranja novca“, poručili su iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Pod posebnom kontrolom finansijskih tokova, Bosna i Hercegovina će biti u naredne dvije godine, koliko bi mogla da stagnira za punopravno članstvo u SEPA-i. Isto kao što je bilo neophodno izvršavati obaveze za pristup SEPA-i, isto je trebalo donijeti zakonska rješenja i registar stvarnih vlasnika kompanija u Federaciji.

„Ovaj korak, to jeste stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu je jasan signal da Bosna i Hercegovina u stvari nema zakonodavstvo koje je neophodno da bi se pridružila onim zemljama koje su vrlo jasno riješile ovo pitanje“, objasnila je Adisa Omerbegović-Arapović, profesorica ekonomije i finansija.

U ovom slučaju Bosna i Hercegovina nije mogla dospjeti na crnu listu, jer od ranije ima zakonsku regulativu, a i poslije ovoga je teško dospjeti na nju. Ono što je neophodno je završiti zadati posao.

„Ako ne znate ko su vlasnici finansijskih sredstava ili beneficijari onoga što se dešava u ekonomskom sistemu, vi otvarate put da politika ima toliko visoku spregu sa ekonomijom, što u stvari pokazuje zašto možda ne vidimo zakone koji su neophodni da dođemo na bijelu listu“, navela je profesorica Omerbegović-Arapović.

A dok je Bosna i Hercegovina na sivoj listi, mogla bi biti država koju strani investitori zaobilaze, jer je to od ranije praksa da zemlje sa sivom zonom ne budu prihvatljive za nova ulaganja.