Na prvi pogled djeluje nelogično da cijena zlata pada dok inflacija raste. Međutim, visoka inflacija sama po sebi nije dovoljna da poveća vrijednost ovog plemenitog metala.
Za razliku od obveznica i dionica, zlato ne donosi kamatu niti dividendu. Kada centralne banke povećavaju kamatne stope, prinosi na obveznice rastu, pa investitori radije ulažu u imovinu koja donosi zaradu. Time raste oportunitetni trošak držanja zlata, što smanjuje njegovu privlačnost.
Upravo se takva situacija trenutno razvija. Zbog uporne inflacije očekuje se da će centralne banke, posebno američki Fed, zadržati ili dodatno povećati kamatne stope. Istovremeno, američka ekonomija ostaje snažna, kompanije ostvaruju dobre rezultate, a dolar jača, što dodatno vrši pritisak na cijenu zlata.
To ne znači da je zlato izgubilo ulogu sigurnog utočišta. Ono najčešće ostvaruje najbolje rezultate kada realni prinosi padaju, kamatne stope se smanjuju ili raste neizvjesnost na finansijskim tržištima.
Zbog toga kupovina zlata isključivo zbog rasta inflacije može biti pogrešna procjena. Mnogo važniji faktori su monetarna politika, kretanje kamatnih stopa i stanje globalne ekonomije.