Drastičan pad prihoda od doprinosa pali alarm za održivost fonda, a suštinski efekti novih ekonomskih reformi za sada izostaju i time dodoatno usložnjavaju situaciju.
Neovisno od toga problema, s obzirom da su penzije prebačene na trezorskoposlovanje novu usklađenost penzija i njihov rast sada garantuje država. To znači da će u julu najniža penzija sa 666 KM porasti na 706 KM, zagarantovana penzija se povećava sa 842 KM na 892 KM a prosjeća samostalna penzija će od jula iznositi tačno 900 KM (prethodno 851 KM).
PIO se u ovom trenutku suočava sa svojevrsnim paradoksom. Dakle, iako su plate rasle ove godine uminimalnom iznosu na 1027 KM, penzioni budžet stalno bilježi minus. Ključni razlog je u smanjenoj stopi doprinosa za PIO sa 6% na svega 2,5%, što je umanjilo ukupan iznos doprinosa za oko osam posto u prvihpet mjeseci ove godine .
Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH upozoravaju da sistem ne može izdržati dva godišnja usklađivanja penzija ako nema snažnijeg rasta zaposlenosti i plata. U protivnom, svaka razlika moraće se direktno namirivati iz budžeta građana.
Dodatni problem je demografski i strukturalni:
Minimum za penziju po današnjoj verziji zakona je samo 15 godina uplaćenog staža , a ukupno vrijeme korištenja penzije se zbog generalnog produženja životnog vijeka poelo na prosječno između 20 i 30 godina.
BiH time ubrzano dolazi u poziciju kao zemlje iz našeg susjedstva. Danas, na primjer, budžet FBiH pokriva gotovo 50 % potrebnih sredstava za PIO, dok je u susujednoj Hrvatskoj taj procenat preko 60%. Čini se dakle da se i Federacija BiH kreće u istom pravcu – stabilnost penzionera u budućnosti neće zavisiti od uplata radnika, već isključivo od finansijske moći i stabilnosti entitetskog budžeta.