O tome koje svakodnevne posljedice mogu očekivati naši građani, privreda i ukupna ekonomija, razgovarali smo u današnjem izdanju emisije 'Dobar dan BiH' s jednim od onih koji će biti u najdirektnijem kontaktu sa svim negativnim posljedicama ove odluke – Edisom Ražanicom, direktorom Udruženja banaka. On je na početku iznio svojevrsnu retrospektivu odnosa BiH s Moneyvalom, institucijom koja u okviru Vijeća Evrope analizira uspješnost zemalja u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma:
Treba podsjetiti da je Bosna i Hercegovina već jednom bila na sivoj listi Moneyvala u periodu od 2015. do 2018. godine. U tom periodu smo se, da kažem, iz prve ruke upoznali i s posljedicama koje siva lista donosi. Međutim, situacija je tada bila nešto drugačija, kao i preporuke, i bilo nam je potrebno tri godine da budemo uklonjeni sa sive liste.
Najnovija odluka FATF-a, donesena na plenarnoj sjednici, kojom je Bosna i Hercegovina zvanično uvrštena na sivu listu Moneyvala, naravno, izuzetno je negativna. Moneyval je dao preporuke Bosni i Hercegovini koje ona nije provela, te je dio zadataka ostao neizvršen, tako da je to vjerovatno jedina logična odluka FATF-a – i jedina koja se mogla očekivati.
Vrlo je važno reći da ‘siva lista’ nije neka hipotetička oznaka. To je oznaka reputacijskog rizika države i signal stranim investitorima i finansijskim institucijama da je Bosna i Hercegovina prepoznata kao zemlja u kojoj borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma nije u potpunosti usklađena s međunarodnim standardima, pojašnjava Ražanica i dodaje:
To je, dakle, izuzetno ozbiljan signal koji potvrđuje da Bosna i Hercegovina ne primjenjuje u potpunosti međunarodne standarde u ovoj oblasti. To se posebno može odraziti na međunarodne odnose domaćih finansijskih institucija, koje će se suočiti sa strožijim i detaljnijim provjerama svih međunarodnih platnih transakcija – bilo da se radi o transakcijama iz Bosne i Hercegovine prema inostranstvu ili obrnuto.
Dakle, očekujemo dodatno administrativno opterećenje. Svako povećanje administracije nužno dovodi i do povećanja troškova, pa se može očekivati rast troškova međunarodnih finansijskih transakcija.
Još jedna veoma važna posljedica jeste percepcija rizika države kod stranih investitora. Oni će, pri razmatranju ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, tražiti dodatnu premiju zbog povećanog rizika koji preuzimaju, naglašava Ražanica..
Ipak, siva lista Moneyvala neće zaustaviti međunarodne ekonomske procese niti će u potpunosti ugroziti ekonomsku aktivnost. Posljedice se prvenstveno ogledaju u složenijim administrativnim procedurama prilikom međunarodnih transakcija.
Praktično, ako je neka međunarodna transakcija ranije trajala od 24 do 48 sati, sada može trajati duže, recimo četiri do pet dana, jer je neophodno izvršiti dodatne provjere koje finansijske institucije u inostranstvu moraju provoditi zbog negativne reputacijske oznake Bosne i Hercegovine, naglašava Ražanica.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne detalje u vezi s posljedicama stavljanja BiH na „sivu listu“ Moneyvala.