U bh. entitetu RS se nastavlja promjena strukture troškova života, ali ovog puta fokus više nije isključivo na hrani. Najnoviji statistički podaci pokazuju da inflatorni pritisci sve izraženije dolaze iz sektora stanovanja i transporta, dok su pojedine kategorije potrošnje čak zabilježile i pad cijena.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, godišnja inflacija u maju iznosila je 5,7 posto, dok je u odnosu na april zabilježen prosječan pad cijena od 0,8 posto. Riječ je o prvom osjetnijem mjesečnom smanjenju nakon dužeg perioda rasta cijena, što ukazuje na kratkoročno hlađenje potrošačkih troškova.
Transport više nije “nevidljivi trošak“
Najveće promjene bilježi sektor prevoza, koji je na godišnjem nivou skočio za čak 24,5 posto. Iako su u maju cijene u ovoj oblasti pale za 3,1 posto u odnosu na april, dugoročni trend ostaje izrazito uzlazan.
Poseban uticaj ima korištenje ličnih vozila, gdje su troškovi u odnosu na prošlu godinu viši za oko 30 posto. To znači da gorivo, održavanje i prateći izdaci sve više opterećuju domaćinstva, čak i kada se kratkoročno bilježe manja pojeftinjenja.
Stanovanje i energenti sve teži za kućni budžet
Druga ključna tačka rasta inflacije nalazi se u oblasti stanovanja, vode, energije i komunalnih usluga, gdje je godišnji rast cijena dostigao 12,1 posto.
Unutar te kategorije, posebno se izdvajaju komunalne usluge i vodosnabdijevanje, koje su skočile za oko 19 posto, dok su struja i ostali energenti skuplji za 12,5 posto. To jasno pokazuje da osnovni životni troškovi postaju sve zahtjevniji za prosječna domaćinstva.
Hrana u drugom planu
Za razliku od ranijih perioda, hrana i bezalkoholna pića bilježe blagi godišnji pad od 0,3 posto. Ipak, i dalje se radi o najosjetljivijoj kategoriji za potrošače.
Na mjesečnom nivou hrana je pojeftinila za oko 1 posto, što daje kratkotrajno olakšanje potrošačima. S druge strane, pojedine kategorije poput alkoholnih pića, duhana i ugostiteljskih usluga bilježe blage mjesečne rastove.
Zanimljivo je i da su odjeća i obuća u prosjeku jeftiniji nego godinu ranije, što dodatno potvrđuje da se inflatorni pritisci sele na energiju, stanovanje i transport, a ne na osnovne prehrambene proizvode.