Stručnjak za umjetnu inteligenciju govori o brzom razvoju AI-ja, njegovim prednostima, rizicima, regulaciji i spremnosti Bosne i Hercegovine za tehnološke promjene.
Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti – ona je dio naše svakodnevice, a njen razvoj odvija se brže nego što je to bio slučaj s bilo kojom drugom tehnologijom. Koliko je AI danas zaista inteligentan, može li zamijeniti pojedina zanimanja, kako utiče na obrazovanje, medije i tržište rada, ali i gdje je Bosna i Hercegovina u toj tehnološkoj utrci, teme su o kojima će biti riječi u novoj epizodi podcasta "Granice ekrana".
Delalić ističe da je najveća karakteristika umjetne inteligencije upravo brzina njenog razvoja.
"Tempo kojim se vještačka inteligencija napreduje posljednjih godina vjerovatno nismo vidjeli ni u jednoj drugoj industriji. Od alata koji su mogli raditi samo jednu stvar došli smo do sistema koji danas imaju primjenu u gotovo svim oblastima ljudskog djelovanja. Upravo ta brzina razvoja fascinira i stručnjake i korisnike."
Delalić podsjeća da umjetna inteligencija nije nastala pojavom ChatGPT-a, već da je prisutna decenijama kroz različite tehnologije koje svakodnevno koristimo, poput navigacije, sistema preporuka ili prepoznavanja sadržaja. Ipak, smatra da najveći problem nisu same mogućnosti AI-ja, već očekivanja ljudi.
"Najveća zabluda je što od umjetne inteligencije očekujemo da može sve. Kao što od automobila ne očekujemo da leti ili plovi jezerom, tako moramo razumjeti i granice AI-ja. On je izuzetno moćan alat, ali i dalje alat koji treba koristiti uz provjeru i kritičko razmišljanje."
Govoreći o razvoju savremenih AI sistema, Delalić objašnjava da današnji modeli djeluju inteligentnije jer mogu planirati više koraka unaprijed i rješavati složene zadatke, ali da se iza toga i dalje nalaze matematički modeli i vjerovatnoće, a ne ljudski način razmišljanja.
Posebno upozorava da je neophodno razvijati regulativu koja će pratiti tehnološki napredak.
"Kompanije koje razvijaju najnaprednije modele prije svega vode tržišnu utakmicu i žele ostvariti profit. Zato je veoma važno da države i međunarodne institucije što prije uspostave jasna pravila korištenja umjetne inteligencije. Dok se to ne dogodi, odgovornost svakog korisnika je da provjerava informacije koje dobije od AI-ja."
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Delalić smatra da zemlja ne zaostaje za razvijenim državama u korištenju umjetne inteligencije. Naprotiv, brojne domaće kompanije već koriste AI rješenja za optimizaciju poslovanja, dok pojedinci veoma brzo prihvataju nove tehnologije.
Dodaje da najveći izazovi ostaju zaštita podataka, sigurnost i odgovorna primjena AI-ja u svakodnevnom radu.Nova epizoda podcasta "Granica ekrana", u kojoj će biti otvorena brojna pitanja o budućnosti umjetne inteligencije, obrazovanja, medija i tržišta rada, premijerno će biti objavljena sutra.