Direktor za komunikacije Burhanettin Duran izjavio je: Ove promjene zahtijevaju da saveznici u NATO-u preispitaju nova sigurnosna shvatanja prijetnji i redefinišu svoje zajedničke prioritete. U tom smislu, Samit u Ankari predstavlja još jednu prekretnicu u historijskom razvoju NATO-a.
Direktor za komunikacije Burhanettin Duran učestvovao je u programu „Saveznici u Ankari“, koji je održan u Ankara Palasu u organizaciji Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske, u saradnji s Minhenskom sigurnosnom konferencijom (MSC) i Fondacijom za politička, ekonomska i društvena istraživanja (SETA), u okviru Samita šefova država i vlada NATO-a.
U svom obraćanju Duran je istakao da Turska danas i sutra, uz učešće lidera savezničkih zemalja, domaćin 36. samita NATO-a, podsjetivši da je to drugi samit NATO-a održan na turskom tlu nakon samita u Istanbulu 2004. godine. Naglasio je da se i dinamika međunarodnog sistema i izazovi s kojima se Savez danas suočava značajno razlikuju od onih iz 2004. godine.
Kao saveznici danas se suočavamo sa sigurnosnim okruženjem koje je sve složenije, fragmentiranije i nepredvidivije – oblikovanim rivalstvom velikih sila, regionalnim sukobima, tehnološkom transformacijom, hibridnim prijetnjama i rastućim pritiskom na međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Ove promjene zahtijevaju da saveznici u NATO-u preispitaju nova sigurnosna shvatanja prijetnji i redefinišu svoje zajedničke prioritete. U tom smislu, Samit u Ankari predstavlja još jednu prekretnicu u historijskom razvoju NATO-a. To je mjesto na kojem Savez mora sebi postaviti jedno teže i hitnije pitanje: šta kolektivna odbrana zaista zahtijeva u svijetu u kojem prijetnje više ne dolaze iz jednog pravca, u jednom obliku ili putem jednog sredstva?
„Potrebni su nam usklađeni instrumenti politika i zajedničko razumijevanje“
Duran je naglasio da je rat između Rusije i Ukrajine pokazao kako se karakter ratovanja mijenja, ali i koliko je krhka evropska sigurnosna i odbrambena arhitektura. Dodao je da su tenzije oko Irana i Perzijskog zaljeva još jednom pokazale kako tokovi energije i pomorske rute direktno oblikuju euroatlantsku sigurnost.
Ističući da nestabilnost na Bliskom istoku ne može ostati ograničena na taj region te da neizbježno stvara šire sigurnosne rizike, Duran je rekao:
U skladu s NATO-ovim pristupom sigurnosti od 360 stepeni, Savez više ne može posmatrati svoje istočno i južno krilo kao odvojena pitanja. Hormuški moreuz, Perzijski zaljev, Sirija, Irak, istočni Mediteran, Sjeverna Afrika i Sahel dijelovi su iste sigurnosne jednačine. To znači da moramo iznova promisliti samu sigurnost. Za to su nam potrebni usklađeni instrumenti politika i zajedničko razumijevanje načina na koji vojni i nevojni alati mogu djelovati zajedno. Vjerujem da upravo to predstavlja koncept NATO 3.0.
Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u
Podsjećajući da je Turska pouzdana članica NATO-a od 1952. godine, Duran je kazao da zemlja kontinuirano doprinosi kolektivnoj odbrani, odvraćanju i komandnoj strukturi Saveza.
Dok se pripremamo da naredne godine obilježimo 75. godišnjicu članstva u NATO-u, uloga Turske treba se posmatrati kroz prizmu njene strateške autonomije, operativnog iskustva i jedinstvenog doprinosa euroatlantskoj sigurnosti, rekao je Duran.
Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u. Od Afganistana do Kosova, te od Bosne i Hercegovine do Iraka, dala je značajan doprinos upravljanju krizama, operacijama podrške miru, vojnoj obuci i poslijeratnoj obnovi. Učešće Turske u najvećoj NATO vježbi Steadfast Dart 2026, sa oko dvije hiljade pripadnika i domaćom vojnom opremom, pokazalo je da su njene sposobnosti mobilne, interoperabilne i relevantne daleko izvan neposrednog geografskog okruženja.
Duran je naglasio da će se budućnost NATO-a oblikovati upravo na platformama na kojima se strateške ideje testiraju, razvijaju i pretvaraju u politike, ističući da program „Saveznici u Ankari“ nije bio sporedna rasprava, već odraz složenosti nove sigurnosne agende.
Izrazio je nadu da će Samit u Ankari pomoći u smanjenju jaza između onoga što NATO deklarativno obećava i onoga što može ostvariti.
Sigurnosno okruženje s kojim se danas suočavamo složenije je i višedimenzionalnije nego ikada prije. Novi izazovi, od hibridnih prijetnji i sajber napada do dezinformacija i rizika povezanih s umjetnom inteligencijom, zahtijevaju sveobuhvatan i integrisan pristup sigurnosti.
U tom kontekstu, NATO samit u Ankari predstavlja historijski skup na kojem će biti donesene ključne odluke koje će oblikovati budućnost Saveza. Koncept NATO-a 3.0 odražava obnovljenu sigurnosnu viziju koja obuhvata i vojne i nevojne dimenzije te otpornost i zajedničko djelovanje stavlja u središte strateškog promišljanja Saveza.
Pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, Turska nastavlja biti jedan od najsnažnijih i najpouzdanijih saveznika NATO-a zahvaljujući svojim sposobnim oružanim snagama, naprednoj odbrambenoj industriji, diplomatskim kapacitetima i konstruktivnom doprinosu rješavanju regionalnih i globalnih kriza. Danas Turska nije samo nezaobilazan akter u vlastitoj regiji, već i jedan od ključnih stubova euroatlantske sigurnosti.
Turska se često opisuje kao most između Istoka i Zapada. Međutim, u mnogim krizama današnjice ona predstavlja ključnog aktera između Zapada i Zapada, zahvaljujući širokom diplomatskom utjecaju i sposobnosti da doprinese deeskalaciji.
Uvjeren sam da će rasprave održane u Ankari dati značajan doprinos jačanju savezništva, produbljivanju zajedničkog razumijevanja sigurnosti i unapređenju stabilnosti u našem regionu. Iskreno zahvaljujem našem ministru nacionalne odbrane, gospodinu Yaşaru Güleru, što je svojim prisustvom uveličao naš program, kao i Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, Fondaciji SETA i svima koji su svojim trudom i posvećenošću omogućili održavanje ovog događaja - zaključio je Duran.