Višemjesečna ukrajinska kampanja napada dronovima na naftnu infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije prisilila je brojne rafinerije na obustavu rada. Energetski analitičari procjenjuju da je zbog ovih napada van funkcije ostalo 25 ili više posto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte. O tome je predsjedniku Vladimiru Putinu u pismu pisao i čelni čovjek najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft, Igor Sečin, koji je situaciju opisao kao „nezapamćenu“.

U pismu Putinu, koje je dospjelo u javnost nakon objave u listu Kommersant, Sečin traži privremeno ukidanje obaveze prodaje goriva na berzi, tvrdeći da čak 80 posto kupljenih količina završava kod preprodavača koji podižu cijene. Također zahtijeva da se prioritet pri kupovini goriva osigura isključivo krajnjim potrošačima.

Čak je i Putin priznao da postoji problem s opskrbom gorivom, ali je ukrajinske napade na naftna postrojenja ocijenio kao „nekritične“. Ipak, Kremlj je zabranio izvoz benzina i kerozina kako bi osigurao veće zalihe za domaće tržište, a Rusija je počela čak i uvoziti benzin iz Indije, uprkos činjenici da spada među najveće svjetske proizvođače nafte, prenosi Index.hr.

Činjenica je da su tokom prošlog mjeseca ukrajinski dronovi čak 16 puta pogodili ruske rafinerije, pri čemu se na meti našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. To potvrđuje i Reuters, navodeći da će Moskovska rafinerija nafte biti van pogona najmanje šest mjeseci. Napadi su izvođeni duboko u ruskoj pozadini, pa su pogođene i rafinerije udaljene više od 1.300, odnosno 1.900 kilometara od linije fronta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove udare naziva „dalekometnim sankcijama“ te poručuje: „Ako Ukrajina bude u plamenu, bit će i Moskva.“

Vojni analitičar Marinko Ogorec objašnjava dinamiku i efekte ovih napada, naglašavajući da oni još uvijek nemaju direktan utjecaj na rusku vojsku i njene operacije, ali da proizvode drugačije posljedice po rusko društvo.

Ukrajina je ovladala tehnologijom i dostigla nivo razvoja na kojem može vrlo precizno gađati ruske ciljeve duboko u pozadini. Rusija na to nema pravi odgovor iz jednostavnog razloga što je riječ o ogromnoj zemlji koja nije sposobna zaštititi svaku tačku od strateškog značaja. To je adut koji Kijev ima u rukavu, ističe Ogorec.

Ipak, dodaje da vojska i dalje ima prioritet kada je riječ o snabdijevanju.

Najveći teret osjetit će civili, ali to neće značajnije utjecati na borbenu komponentu ruske vojske niti na njenu operativnu sposobnost. Šteta će biti nanesena privredi i društvu u cjelini, smatra Ogorec.

Tokom jučerašnjeg dana, uoči velikog godišnjeg samita NATO-a, i Kremlj i Volodimir Zelenski objavili su da su Rusija i Ukrajina vodile telefonske razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Ostaje da se vidi hoće li juli donijeti eventualno pomjeranje sukoba između Rusije i Ukrajine s vojnog ka političkom i diplomatskom planu, s ciljem pronalaženja puta ka okončanju rata.