Na zvaničnoj Starlinkovoj mapi dostupnosti BiH je označena kao tržište planirano za 2026. godinu. Ipak, tačan datum početka pružanja usluge još nije poznat, a komercijalna usluga neće moći biti ponuđena dok Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ne izda potrebne dozvole.

Šta je zaista potvrđeno

Dvije su konkretne novosti. Prva je da se Bosna i Hercegovina nalazi na zvaničnoj mapi pokrivenosti, gdje kao okvirni rok stoji 2026. godina. Druga je registracija domaće firme u Sarajevu, što se u pravilu smatra jednim od preduslova za pružanje usluge na tržištu BiH.

Važno je razdvojiti ono što je potvrđeno od onoga što još nije. Godina 2026. je okviran, a ne precizan rok, i već je jednom pomjerena. Ranije je na istoj mapi kao planirani period stajala 2025. godina, pa je naknadno ažurirana. Zbog toga najavu treba čitati kao naznaku smjera, a ne kao zvanično zakazan datum početka rada.

Ključni korak koji nedostaje

Registracija firme sama po sebi ne znači da usluga može krenuti. Za komercijalno pružanje internet usluga u Bosni i Hercegovini potrebna je dozvola Regulatorne agencije za komunikacije.

Prema dosad objavljenim informacijama, RAK je sa Starlinkom obavio tek inicijalne razgovore, dok formalni zahtjev za licenciranje do posljednjih dostupnih izvještaja nije bio podnesen. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je poručio da bi agencija bila spremna izdati sve potrebne licence čim kompanija podnese zahtjev, čime je i sam potvrdio da postupak u tom trenutku nije bio pokrenut. Dok se taj korak ne završi, usluga ostaje u pravnoj sivoj zoni: nije zabranjena, ali nije ni zvanično odobrena.

Dolazak Starlinka u BiH najavljivan je više puta tokom protekle godine. Prekretnica je bio sastanak ministra Forte s predstavnicima kompanije, direktoricom Starlinka za nova tržišta Rebeccom Hunter i menadžerom Prakulom Kapoorom, održan u aprilu 2025. godine u Washingtonu, u okviru proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Tada je iskazan obostrani interes za pružanje usluge, uz najavu moguće saradnje u oblastima elektronske uprave, zdravstva i sistema brzog odgovora u vanrednim situacijama.

Uvođenjem usluge Bosna i Hercegovina bi se, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, svrstala među posljednje evropske države koje dobijaju Starlink, dok je veći dio kontinenta pokriven već nekoliko godina. U regiji je Kosovo pristupilo Starlinkovoj mreži u decembru 2024. godine, a ranije su to učinile Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Kako Starlink funkcioniše

Starlink je satelitski internet servis kompanije SpaceX, koju je osnovao američki poduzetnik Elon Musk. Za razliku od klasičnih mreža koje se oslanjaju na kablove i bazne stanice, Starlink koristi mrežu hiljada malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, na visini od oko 550 kilometara. Zbog te blizine kašnjenje signala (latencija) znatno je manje nego kod starijih satelitskih sistema i kreće se okvirno između 20 i 40 milisekundi, što je dovoljno za video pozive, streaming i rad na daljinu. Za rad je korisniku potrebna satelitska antena i prateća oprema, uz otvoren pogled prema nebu.

Usluga se u svijetu koristi u domaćinstvima, školama, turističkim objektima, zdravstvenim ustanovama i hitnim službama, a posebno dolazi do izražaja u ruralnim i planinskim područjima te tokom prirodnih nepogoda, kada klasična infrastruktura često zakaže.

Iako usluga zvanično nije dostupna, u praksi se već koristi na terenu. Pojedini korisnici opremu su nabavili i registrovali u državama u kojima je Starlink legalan, a u BiH je koriste putem takozvanih roaming paketa. Mediji su izvještavali i o brzinama preuzimanja koje premašuju 300 megabita u sekundi, kao i o tome da su Starlink terminale za operativne potrebe nabavile pojedine javne institucije. Takvo korištenje odvija se dok domaći regulatorni okvir za ovu vrstu usluge još nije razrađen.

Koliko košta?

Starlink nije besplatna usluga. Riječ je o komercijalnom servisu koji podrazumijeva kupovinu opreme i plaćanje mjesečne pretplate. Cijene zavise od države i odabranog paketa, a u zemljama u kojima je usluga dostupna početni trošak opreme iznosi nekoliko stotina eura, uz zasebnu mjesečnu naknadu. Konačne cijene za tržište BiH bit će poznate tek kada usluga bude i zvanično dostupna.

Registracija firme u Sarajevu jasan je znak da se projekt pomjera naprijed. Za građane koji čekaju satelitski internet, presudan korak neće biti oznaka na mapi, nego trenutak kada kompanija podnese zahtjev RAK-u i dobije dozvolu za rad. Tek tada će biti moguće govoriti o konkretnom datumu i cijenama za korisnike u Bosni i Hercegovini.