Sutra će biti održan novi sastanak ambasadora Vijeća za implementaciju mira, koji će još jednom pokušati postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika za BiH. Istovremeno, najviša sudska instanca u našoj zemlji, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, održat će plenarne sjednice 2. i 3. jula.
Brojne su teme koje se tiču pravnog sistema i ustavnopravnih pitanja, zbog čega smo u večerašnje izdanje emisije „7 Plus“ pozvali višeg asistenta Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Haruna Išerića, koji je na početku komentirao zahtjev Kluba zastupnika SNSD-a upućen Ustavnom sudu BiH.
Klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske broji 32 zastupnika, što predstavlja Ustavom propisanu većinu potrebnu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom od strane dijela zakonodavne vlasti jednog entiteta. U tom smislu, Klub SNSD-a jeste ovlašten pokrenuti ovaj postupak. Ustavni sud je čak naglasio da ustavni ovlaštenici, odnosno subjekti kojima je Ustav dao pravo pokretanja ovakvih postupaka, imaju i ustavnu obavezu da ih pokreću.
Ne ulazeći u motive koji stoje iza ovog zahtjeva, Ustavni sud će ovim dobiti priliku da ponovo suštinski preispita svoju dosadašnju ustavnosudsku praksu. Prvo pitanje odnosi se na ovlaštenje visokog predstavnika da donosi odluke koje imaju snagu zakona, a drugo na mogućnost preispitivanja ustavnosti takvih zakona,napominjen Išerić.
Ako se kratko osvrnemo na dosadašnju praksu Ustavnog suda, ona može poslužiti kao indikator načina na koji bi Sud mogao odlučiti i u ovom predmetu. Ustavni sud je ranije utvrdio da ovlaštenja visokog predstavnika da donosi zakone proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaključaka Bonske konferencije i rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. U tom smislu, Sud smatra da nije nadležan da ocjenjuje ima li visoki predstavnik pravo donositi zakone ili ne. Takav stav zauzeo je i Evropski sud za ljudska prava. Vjerovatno će se Ustavni sud tog stava držati i u ovom predmetu, procjenjuje Išerić te potom podsjeća:
„S druge strane, Ustavni sud je također zauzeo stav da visoki predstavnik, kada donosi zakon, zapravo privremeno zamjenjuje domaće javne vlasti te da takav zakon postaje akt javne vlasti Bosne i Hercegovine. Zbog toga on može biti predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom u pogledu njegove usklađenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.
U tom smislu, zahtjev Kluba SNSD-a jeste opravdan jer postavlja pitanje da li su izmjene i dopune Krivičnog zakona u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Međutim, važno je napomenuti da je Ustavni sud već razmatrao kvalitet ovog zakona u posebnom postupku zaštite ljudskih prava koji je pokrenuo Milorad Dodik.
Da je Sud tada utvrdio da je zakon neprecizan, nejasan, nedostupan ili nepredvidiv, zaključio bi da je došlo do povrede njegovih ljudskih prava. Kako znamo, Sud nije utvrdio povredu tih prava. Ostaje pitanje na čemu SNSD temelji svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti. Pretpostavljam da je SNSD očekivao drugačiju odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Sud u Strazburu je prije nekoliko sedmica odlučio da je aplikacija gospodina Dodika, podnesena zbog navodne povrede Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odbačena kao nedopuštena. Nezahvalno je prognozirati kakvu će odluku Ustavni sud sada donijeti, ali je njegova dosadašnja praksa vrlo jasna. Smatram da je zakon koji se osporava u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i vjerujem da će zahtjev biti odbijen, analizira Išerić.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte više o važnim pravnim pitanjima, analizama i mogućim scenarijima koji bi mogli obilježiti predstojeće postupke u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o izboru i popuni Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.