Iako je potpis sporazuma najavljen za petak u Ženevi, uz jasnu najavu SAD-a i Irana da žele njegovu primjenu, ključna opasnost za provedbu ovog plana jeste ponašanje Izraela, jer njihov premijer Netanyahu ne podržava ovakav rasplet niti ovako koncipiran tekst sporazuma.
O ovoj, po svemu sudeći, velikoj i obećavajućoj vijesti, kao i opasnostima koje joj prijete, u današnjem izdanju emisije „Dobar dan BiH“ razgovarali smo s vojno-političkim analitičarem Nedžadom Ahatovićem:
Sve zavisi od toga kako će Trump iskontrolirati Tel Aviv, kako će se Benjamin Netanyahu ponašati u ovoj situaciji i želi li on nastaviti dalje s aktivnostima koje već sada vode u Libanu. Time bi jasno ugrozio postizanje ovog dogovora, koji je teškom mukom postignut. Kao što vidite, više se ne spominje iranski nuklearni program, već samo otvaranje Hormuškog moreuza i zaustavljanje vojnih aktivnosti jedne i druge strane.
Ovo je vrlo jasan znak da je Iran uspio da se oslobodi pritiska i, na neki način, izađe iz svega ovoga kao moralni pobjednik. U svakom slučaju, Bijela kuća pravi ‘damage control’, ali je to i jedino što im je preostalo da urade nakon više od tri mjeseca rata s Iranom, u kojem nisu uspjeli natjerati Teheran da uradi ono što su željeli.
Posljedica toga jeste da će i američka kontrablokada i iranska blokada Hormuškog moreuza biti ukinute. Negdje oko 500 do 600 brodova, koji su trenutno u opticaju i nalaze se u Perzijskom zaljevu, čekaju epilog ovog sukoba i sada će početi postepeno izlaziti i kretati se prema svojim destinacijama.
To je nešto što će stabilizirati tržišta i berze širom svijeta. Vjerovatno će započeti i stabilizacija cijena nafte, što će dodatno utjecati na smirivanje inflatornih kretanja u svijetu. Vidjet ćemo koliko će to potrajati, ali prema izjavama obje strane, i jedni i drugi su odlučni da ovo primirje potraje, naglašava Ahatović i dodaje da je faktor Izraela vjerovatno presudan za opstanak primirja:
Međutim, taj faktor Izraela, koji Amerika kontrolira ili ne kontrolira, presudit će ishod ovih pregovora i postignutog sporazuma. Također, ponavljam — za drugi dio pregovora ostavljen je iranski nuklearni program, koji je bio osnovni razlog pokretanja vojne akcije protiv Irana.
Mislim da je i to na određeni način iskorak u diplomatsko-političkom smislu kada je riječ o Islamskoj Republici Iran, jer su sada dokazali da, ukoliko Zapad želi sporazum vezan za nuklearni program, i oni moraju napraviti određene kompromise kada je riječ o ukidanju sankcija koje traju već duži vremenski period.
U svakom slučaju, Izrael je najveći gubitnik svih ovih dešavanja i njihov plan da uvuku SAD u sukob s Iranom, te da natjeraju Iran na odustajanje od određenih dijelova nuklearnog programa, za sada je propao.
U tom kontekstu treba posmatrati ove događaje. Smatram da će Bijela kuća, kao što sam rekao, nastaviti s diplomatskim aktivnostima u narednom periodu s Iranom, ali će se istovremeno politički pripremati i za izbore za zakonodavna tijela SAD-a na jesen, zbog čega im je prijeko potreban prekid vatre.
Uz otvaranje Hormuškog moreuza, globalna ekonomija bi se rasteretila, a samim tim bi se smanjio i pritisak na Bijelu kuću, naglašava Ahatović.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge aspekte analize Nedžada Ahatovića o mogućem raspletu sukoba između Irana, s jedne, i SAD-a i Izraela, s druge strane.