Bosna i Hercegovina i Crna Gora njeguju stabilne i prijateljske bilateralne odnose, utemeljene na historijskim vezama, kulturnoj bliskosti i sve intenzivnijoj ekonomskoj saradnji. Dvije države dijele i zajednički strateški cilj, članstvo u Evropskoj uniji, što dodatno određuje pravac njihovog političkog i institucionalnog djelovanja u savremenom kontekstu Zapadnog Balkana.
O odnosima između Sarajeva i Podgorice, kao i o širem regionalnom i evropskom kontekstu, razgovarano je u emisiji „7Plus“ na Hayat TV, gdje je gost bio Ervin Ibrahimović. Tokom intervjua, sagovornik je govorio o dinamici evropskih integracija, političkoj stabilnosti u regionu, infrastrukturnim projektima, kao i o izazovima koji proizlaze iz unutrašnjih političkih procesa u državama Zapadnog Balkana.
Crna Gora i BiH primjer partnerstva
Govoreći o evropskom putu, Ibrahimović je istakao da Crna Gora vidi BiH kao važnog partnera u procesu približavanja Evropskoj uniji. Naglasio je da obje države imaju slične izazove, ali i zajedničku odgovornost da kroz reforme, jačanje vladavine prava i institucionalne kapacitete ubrzaju svoj evropski put. Prema njegovim riječima, kredibilna evropska perspektiva regiona više nije samo politička deklaracija, već proces koji zahtijeva konkretne rezultate i dosljednu primjenu reformi.
„Radimo ono što je dobro za građane, ali isto tako radimo ono što je dobro i za sve zemlje zapadnog Balkana. Tako da, vjerujem, ta tradicionalno dobra saradnja Bosne Hercegovine i Crne Gore je dobra i kad su u pitanju evropske integracije. Dakle, mi idemo naprijed, drago mi je da je i Bosna krenula da ide naprijed i vjerujem da je to jedan snažan zamajac za cijeli zapadni Balkan. Ali što je glavno, ono što me posebno radoje je to da je uspješno samita Evropske unije zapadni Balkan u Tivtu poslali su najveći zvaničnici, premijeri, predsjednici evropskih država snažnu poruku da je evropska perspektiva zapadnog Balkana izvjesna. Dakle, sada pričamo o rokovima, a ne nekoj apstrakciji.“
Deset stranaka, ali jedan zajednički imenitelj
Poseban segment razgovora odnosio se na političku stabilnost i uticaj identitetskih pitanja u regionu. Ibrahimović je ocijenio da teme poput nacionalnog identiteta, jezika i vjere često opterećuju političke procese i skreću pažnju sa suštinskih ekonomskih i razvojnih prioriteta. Istakao je da je za dugoročnu stabilnost neophodno jačanje dijaloga, političke odgovornosti i fokus na zajedničke ciljeve, posebno u kontekstu evropskih integracija.
„Slobodan ću biti da kažem, ta pitanja već dugo, dugo zarobe zapadni Balkan ili pokušavaju da uspore naše demokratske procese. Naravno, legitimna su i identitetska pitanja. Legitimno je da svaki narod, pa svaka i politička partija ima neki svoj zahtjev. Ali ja pozivam i građane Bosne i Hercegovine, biću slobodan da pozivam i građane Bosne i Hercegovine i sve građane zemalja zapadnog Balkana, da slijede primjer Crne Gore. Nismo slučajno lider u Evropskim integracijama. I u Crnoj Gori imamo podiljenost po raznim pitanjima. Naša vlada broji deset političkih partija, ali smo našli jedan zajednički imenitelj, a to je bolji perspektivni život naših građana, koji može da garantuje samo punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tako da smo se dogovorili da zamrznemo sva ona pitanja do našeg punopravnog članstva u Evropskoj Uniji.“
U kontekstu regionalnih odnosa, naglašeno je da su Bosna i Hercegovina i Crna Gora primjer zemalja koje, uprkos različitim unutrašnjim političkim strukturama, održavaju visok nivo saradnje bez otvorenih bilateralnih pitanja. Ibrahimović je istakao da su odnosi dvije države dodatno ojačani kroz turizam, ekonomsku razmjenu i međuljudske kontakte građana.
„Stvarno ponosan sam da dvije države imaju snažne, prijateljske, istorijske, tradicijalno dobre odnose i mislim da to traže i građani od nas. Ono što me uvijek raduje je kada dođem u Bosnu i Hercegovinu koliko su rado primljeni gosti iz Crne Gore. Isto tako turisti iz Bosne i Hercegovine su jedni od najbrojnih turista koji dolaze u Crnu Goru. Imamo jednu izvarednu saradnju i na polju ekonomije, na polju turizma i ono što je glavno, cijeli zapadni Balkan dijeli jednu zajedničku viziju, a to ja vjerujem da je vizija budućnosti, vizija evroskih vrijednosti. Tako da vjerujem i ovo što Crna Gora, sada je prepoznano kao najnapredniji kandidat na put Evropske unije, ustvari još jedan snažan signal svim zemljama zapadnog Balkana. Ukoliko se borite za vladavinu prava, ukoliko kvalitetno radite reformu u skladu s evropskom agendom, možete biti sljedeća članica Evropske unije.“
Ubrzati realizaciju projekata
Jedna od tema bila je i infrastrukturna povezanost, koju obje strane prepoznaju kao važan preduslov za intenzivniju ekonomsku i društvenu saradnju. U razgovoru je naglašeno da kvalitet saobraćajne infrastrukture još uvijek ne prati potencijal bilateralnih odnosa, te da je potrebno ubrzati realizaciju projekata koji bi olakšali kretanje ljudi i robe. Posebno je istaknuta važnost regionalnih i evropskih fondova u podršci takvim projektima.
„Vidite, prvo želim da kažem da putuju i naši državljani i rado dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Baš sada kad sam dolazio, toliko je bilo crnogorskih tablica da sam se osjećao kao da sam u Crnoj Gori. Naravno, nemam pretenzije neke teritorijalne, ali me raduje da dosta ljudi boravi u Bosni i Hercegovini. Vjerujte, ono što je glavno dobro je da ovakvi putevi ne oslikavaju naše dobre prijateljske odnose, ali nam daju jednu veliku odgovornost da moramo raditi u napređenju putne infrastrukture. Kada sam bio ministar za kapitalne investicije, imao sam zadovoljstvo da potpišem memorandum o saradnji sa ministrom federacije i gdje je jedan od priioriteta bilo unapređenje putne infrastrukture. Danas, ukoliko sam dobro informisan, čestitam da je Vijeće ministara preko Evropske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke, mislim da je neki kredit je opredijeljen oko stotinu miliona eura i ono što zajednički radimo, vjerujem da će to u narednom periodu stvoriti usloj, prije svega ovaj most koji, nažalost, simbolizuje možda ne dobru prošlost na Tari, biti izgrađen neki novi most koji će poslati novu poruku, poruku perspektive, bolje budućnosti u regionu i ne samo to. Mi vjerujemo u narednom periodu, posebno, kada Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije gdje ćemo imati velike fondove, dodatne fondove, moramo raditi na jačanju putne infrastrukture."
Ibrahimović je u tom kontekstu ukazao na značaj ekonomskog povezivanja Zapadnog Balkana, naglašavajući da bolja infrastruktura ne predstavlja samo tehničko pitanje, već i faktor koji doprinosi jačanju povjerenja i ukupne regionalne stabilnosti. Prema njegovim riječima, investicije u saobraćajnu povezanost imaju direktan uticaj na razvoj turizma, privrede i prekogranične saradnje.
„Jadransko-jonski put će biti jedan od značajnijih puteva, dakle, povezivanje sjevera, Goražda, Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom, dakle, još bolje uradio put od Pljevalja prema Bosni i Hercegovini i samim tim, omogućiti građanima što zahtijevaju od nas, bliže da budemo jedni drugima, a samim tim ova ekonomska i turistička saradnja će biti unaprijeđena i još snažnije i još mnoge druge oblasti, jer ponavljam, ovakvi potencijali ovog regiona moraju dobiti šansu.“
Dodao je da s ovakvom putnom infrastrukturom će biti sve to dosta otežano, te da se divi privrednicima kako uspijevaju svoj biznis ovako dobro sprovode u obje države.
„Optimista sam i vjerujem da u narednom periodu ćemo imati put koji će biti, ako ne isti, ali približno onim odnosima koji su prijateljski između dvije države i još jednom da pomenem, ponosan sam na to da Bosna i Hercegovina i Crna Gora nemaju otvorenih pitanja i ono što je važno, vi znate da vaša država jedino potpisala i ratifikovala sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom. To je još jedan dokaz koliko mi držimo do dobrih prijateljskih, tradicionalno dobrih odnosa, ne samo na riječima i na dijelu. Dakle, vjerujem u narednom periodu da ćemo snažnije raditi na unapređenju putne infrasture, na jačanju naših odnosa i što je glavno, slušati građane. Slušajmo građane kako žele da budu odnosi između dvije države, onda ćemo i mi bolje raditi i svima će biti bolje.“
Korupciju i kriminal svesti na minimum
Razgovor je obuhvatio i pitanje borbe protiv korupcije, koja je označena kao jedan od ključnih izazova u svim državama regiona. Istaknuto je da napredak u ovoj oblasti predstavlja važan kriterij u procesu evropskih integracija, te da su reforme pravosuđa i jačanje nezavisnih institucija od suštinskog značaja za dugoročnu stabilnost i ekonomski razvoj.
„Ne želeći da aboliram ni jednu državu, ali korupcija je problem mnogo razvijenih demokratija i država. Ali ukoliko želimo da imamo društvo razvijeno, prosperitetno, onda moramo to svesti na minimum. Tako da i u našim državama naravno da postoji i korupcije, ali ono što u posljednje vrijeme snažno stiže signal iz Crne Gore je to da Crna Gora, i dobili smo pohvale i od Evropske komisije, i od zvaničnika drugih, da Crna Gora dosta dobro radi kada je u pitanju borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Mislim da je Crna Gora jasno odlučna u tom pravcu i Crna Gora daje jasan doprinos tome. Vidite, sve zemlje Zapadnog Balkana su, ja često volim da kažem, kao spojeni sudovi. I ukoliko se nešto u Crnoj Gori se dešava, ne može da se ne osjeti i u susjednim državama.“
Dodao je kako borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u narednom periodu treba biti još jača i zajednička.
U završnom dijelu intervjua, poseban fokus stavljen je na mlade i demografske izazove sa kojima se suočavaju i BiH i Crna Gora. Sagovornik je naglasio da odlazak mladih predstavlja zajednički problem regiona, te da rješenja treba tražiti kroz ekonomski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje evropske perspektive. Istaknuto je da mladi ljudi moraju imati jasnu viziju budućnosti u svojim državama.
Zaključeno je da Bosna i Hercegovina i Crna Gora, kroz nastavak političkog dijaloga i jačanje konkretne saradnje, mogu dodatno unaprijediti svoje bilateralne odnose i istovremeno ubrzati put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. U tom procesu, kako je ocijenjeno, ključnu ulogu imaju politička stabilnost, reformski kapaciteti i zajedničko djelovanje u okviru regionalnih inicijativa.
Cijelu emisiju pogledajte u videu na početku teksta.
