Punoljetstvo Naše stranke dolazi u trenutku kada se jedna od najprepoznatljivijih građanskih političkih opcija u Bosni i Hercegovini suočava s ozbiljnim pitanjima o vlastitom identitetu, dometima i budućnosti. Osamnaest godina nakon osnivanja, stranka koja je nastala kao odgovor na dominaciju nacionalnih politika nalazi se između svojih izvornih ideala i političke realnosti koju je prihvatila ulaskom u vlast.
Simbolično, upravo u vrijeme kada lokalni odbori obilježavaju godišnjicu osnivanja, jedan od osnivača, oskarovac Danis Tanović, javno kritikuje Trojku i vlast čiji je dio i Naša stranka, optužujući je za zanemarivanje kulture i umjetnosti. Njegove riječi podsjetile su na početne motive zbog kojih je 2008. godine odlučio ući u politiku – želju da se promijeni sistem koji građanima nije pružao perspektivu niti osjećaj dostojanstva.
Stranku kritikuje jedan od osnivača
Osnivanje Naše stranke izazvalo je veliku pažnju u BiH i regionu. Projekat koji su pokrenuli Danis Tanović, Dino Mustafić i grupa intelektualaca trebao je ponuditi liberalnu, građansku alternativu političkoj sceni opterećenoj nacionalnim podjelama i razočaranjem u tadašnje lijeve opcije. Međutim, mnogi od ljudi koji su učestvovali u stvaranju stranke relativno brzo su se povukli iz aktivnog političkog djelovanja, prepuštajući vođenje novoj generaciji političara.
Nakon prvih izbornih izazova i unutrašnjih previranja, Naša stranka je postepeno izgradila prepoznatljiv politički identitet. Lica poput Peđe Kojovića, Dennisa Gratza i Sabine Ćudić postala su sinonim za njen javni nastup, dok su osnivači ostali uglavnom u ulozi povremenih podržavalaca i kritičara.
Mala stranka, velike ambicije
Iako je tokom godina ostvarila određene izborne uspjehe, posebno u urbanim sredinama Federacije BiH, stranka nije uspjela u potpunosti ostvariti ambicije s kojima je nastala. Ideja politike oslobođene etničkih podjela, jačanje građanske države i odlučna borba protiv korupcije ostali su ciljevi koji ni nakon gotovo dvije decenije nisu značajno približeni realizaciji.
Kritičari Našoj stranci često zamjeraju da je ostala politička opcija ograničena uglavnom na veće gradove. Nedostatak snažnije infrastrukture u manjim sredinama i slabiji kontakt s problemima građana izvan urbanih centara dugo su predstavljali jedan od najvećih izazova za njen razvoj. Zbog toga aktuelno rukovodstvo posljednjih mjeseci intenzivnije obilazi manje lokalne zajednice nastojeći proširiti politički uticaj i pokazati da građanska politika nije rezervisana samo za velike gradove.
Dodatni test za stranku predstavlja i članstvo u koaliciji sa SDP-om i NiP-om. Dio dugogodišnjih birača smatra da je takva saradnja značila odustajanje od principa zbog političkog pragmatizma, dok drugi ističu da je upravo kroz učešće u vlasti moguće provesti konkretne promjene. Ipak, jedna od rijetkih prednosti koju Naša stranka i dalje zadržava jeste činjenica da njeni vodeći kadrovi nisu bili opterećeni velikim korupcijskim aferama koje su ozbiljno narušile ugled stranke.
Pred Opće izbore 2026. godine Naša stranka ulazi u možda najvažniju fazu svog postojanja. Pitanje koje je Danis Tanović postavio prije gotovo dvije decenije – može li u Bosni i Hercegovini opstati politika koja nije zasnovana na nacionalnim podjelama i strahu – danas je jednako aktuelno kao i tada. Ishod tog političkog ispita neće odrediti samo budućnost jedne stranke, nego i sudbinu ideje građanske politike u Bosni i Hercegovini.