Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u proteklih 12 mjeseci podiglo je samo dvije optužnice za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, dok je u istom periodu u Srbiji donesena jedna presuda za zločine u Srebrenici. U BiH je, istovremeno, izrečena prva pravosnažna presuda po odredbama Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović ocjenjuje da je procesuiranje odgovornih posljednjih godina gotovo potpuno usporeno.
Godinama se podigne jedna, dvije ili nijedna optužnica za genocid. Istovremeno, brojni drugi ratni zločini ostaju neprocesuirani. Posljedice takvog rada danas su vidljive, a vrlo brzo ćemo slušati opravdanja da više nema svjedoka - upozorava Tahirović.
Dodaje da je sistemski rad Tužilaštva BiH doživio kolaps, što se, kako kaže, ogleda u malom broju optužnica, sporim suđenjima i slabim rezultatima.
Iz Tužilaštva BiH navode da su do sada podignute oko 37 optužnica protiv više od 86 osoba za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice te da su, na osnovu njihovih optužnica, izrečene pravosnažne kazne od više stotina godina zatvora.
Ističu da su tokom 2025. godine prvi put optuženi pripadnici inžinjerijskih jedinica Vojske Republike Srpske, koji se terete za organizovanje ukopavanja i kasnijeg premještanja posmrtnih ostataka više od 4.000 ubijenih Bošnjaka u sekundarne masovne grobnice radi prikrivanja zločina.
Među optuženima su i Zoran Simanić i Dragan Jović, koji se terete za pomaganje u genocidu zbog učešća u ubistvu najmanje 829 bošnjačkih muškaraca i dječaka kod Kozluka. Suđenje još nije počelo jer se čeka odgovor Srbije o uručenju optužnice.
Optužnica je podignuta i protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogićevića i Damjana Lazarevića, bivših pripadnika Inžinjerijske čete Zvorničke brigade VRS-a, koji se terete za organizovanje ukopavanja i premještanja tijela ubijenih Srebreničana.
Prema podacima Tužilaštva BiH, u fazi istrage nalazi se još veći broj predmeta koji se odnose na događaje u i oko Srebrenice iz ljeta 1995. godine.
Šehida Abdurahmanović iz Pokreta "Majke enklava Srebrenica i Žepa" kaže da žrtve i preživjeli ne mogu biti zadovoljni tempom procesuiranja odgovornih.
Godinama upozoravamo nadležne i podnosimo prijave, ali pravda dolazi presporo. Ipak, vjerujemo da će barem dio odgovornih biti izveden pred lice pravde - poručila je.
Pred Sudom BiH trenutno se vodi pet postupaka koji se odnose na zločine u Srebrenici, od kojih su četiri za genocid. Među optuženima su bivši komandanti i pripadnici Vojske RS - a koji se terete za ubistva, pomaganje u genocidu i prikrivanje tragova zločina.
Prije pet godina tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Na osnovu tih odredbi u proteklih godinu dana donesena je prva pravosnažna presuda – Vojin Pavlović osuđen je na tri i po godine zatvora zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca i negiranja genocida.
Prema dostupnim podacima, Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa Srbije i Hrvatske do sada su za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici osudili 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni.
Tahirović smatra da domaće pravosuđe nije ispunilo svoju ulogu.
Haški tribunal je, uprkos kritikama, procesuirao najodgovornije i ostavio značajne rezultate. U BiH optužnice nisu podizane na vrijeme, zbog čega danas svjedočimo sporom i nedovoljno efikasnom procesuiranju ratnih zločina - zaključio je Tahirović.