Obrana Sjedinjenih Država počinje na granici između Europe i Rusije", rekao je Stoltenberg u ponedjeljak u intervjuu za njemački dnevnik Die Welt.

 

 

Jedan od najvećih svjetskih nuklearnih arsenala nalazi se tačno preko norveške granice na ruskom poluotoku Kola, napomenuo je Stoltenberg, koji trenutno obavlja dužnost norveškog ministra finansija.

 

"Ovo oružje nije usmjereno na Oslo - usmjereno je na Washington i New York. Ali Norveška pomaže u praćenju ruskih podmornica kada napuste svoje baze", istaknuo je te dodao kako Norveška pomaže i pružanjem ranih upozorenja o lansiranju projektila i aviona.

 

Slična je situacija u Finskoj i mnogim drugim europskim zemljama. To je ključno za sigurnost Sjedinjenih Država".

 

Kanada i Europa zajedno čine 50 posto globalnog BDP-a i 50 posto vojne moći. I to nije samo stvar resursa, već i geografije, dodao je Stoltenberg.

"Europa preuzima puno više odgovornosti za vlastitu sigurnost, što povećava vjerovatnost da će SAD nastaviti podržavati NATO i transatlantski savez. Međutim, ako to ne bude slučaj u budućnosti, tim je važnije da smo uložili u europske odbrambene sposobnosti", istaknuo je Stoltenberg u kontekstu Trumpovih optužbi o 'nedovoljnom ulaganju europskih saveznika u obranu'.

 

Stoltenberg je priznao razlike u mišljenjima između SAD-a i Europe u vezi s trgovinom, klimom i sigurnosnim pitanjima.

 

Najvažnija stvar koju Europa može učiniti kako bi očuvala NATO jest veća ulaganja u odbranu, rekao je Stoltenberg za Die Welt.

 

I to je upravo ono što radimo. Njemačka je sada na dobrom putu da postane najveći europski investitor u odbranu", dodao je.

 

"Što više podrške damo Ukrajini, to će prije ovaj rat završiti - i veća je vjerojatnost da će završiti na način koji će Ukrajini omogućiti da ostane neovisna, demokratska nacija u Europi. To je važno za Ukrajinu. Važno je za sve nas. Također vjerujem da je ključno prepoznati da je velika invazija na Ukrajinu bila strateški neuspjeh predsjednika Putina", istaknuo je.

 

Pojasnio je kako Putin i ruska vojska nisu uspjeli ostvariti niti jedan od strateških ciljeva koji su postavljeni prije invazije.

 

"Ukrajina je bliže Europi nego ikad. Finska i Švedska pridružile su se NATO-u kao izravna posljedica invazije. Dakle, Putin nije postigao nijedan od svojih strateških ciljeva, iako Rusija plaća visoku cijenu. Ukrajina je uspjela ne samo osloboditi dio svog teritorija i zaustaviti daljnje rusko napredovanje, već i nametnuti visoku cijenu Rusima. Moramo ih i dalje podržavati u tome, jer je to najbolji način za stvaranje uvjeta za pregovaračko rješenje. Ne vjerujem da možemo promijeniti Putinovo mišljenje. On i dalje želi kontrolirati Ukrajinu. Ali vjerujem da možemo promijeniti njegove izračune. U nekom trenutku shvatit će da ne može pobijediti na bojnom polju i morat će sjesti za pregovarački stol", uvjeren je Stoltenberg.