U okviru ovogodišnjeg WARM Festivala publika će imati priliku pogledati izložbu "Svjedoci" jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika, Nusreta Pašića. Postavka će prvi put u Sarajevu objediniti sedam umjetničkih djela nastalih tokom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, kao i jedno djelo nastalo neposredno nakon završetka rata.
Otvaranje izložbe zakazano je za 6. juli u 18.30 sati u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, gdje će posjetioci moći vidjeti skulpture, instalacije i objekte koji kroz umjetnički izraz čuvaju sjećanje na ratna razaranja, ali i svjedoče o snazi stvaralaštva u najtežim vremenima.
Umjetnost nastala iz ruševina Sarajeva
Nusret Pašić rođen je u Sarajevu 1951. godine, a pripada prvoj generaciji studenata Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je diplomirao 1976. u klasi profesora Borislava Aleksića. Postdiplomski studij završio je 1983. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu kod profesora Stojana Ćelića.
Dugi niz godina predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je obavljao i funkcije prodekana i dekana, a jedan je i od osnivača Obala Art Centra.
Njegovo ime posebno je vezano za izložbu "Svjedoci postojanja", održanu 1992. godine u razrušenom kinu Sutjeska, u zgradi Crvenog krsta. Bila je to jedna od osam ratnih izložbi koje su obilježile kulturni život opkoljenog Sarajeva i pokazale da umjetnost može opstati čak i u najtežim okolnostima.
Tokom opsade Sarajeva Pašić je stvarao koristeći ono što je rat ostavljao iza sebe. Komade cigle iz porušenih objekata, razbijeno staklo, spaljeno drvo, pepeo, žicu, knjige spašene iz zapaljene Vijećnice i novinski papir pretvarao je u umjetnička djela koja su postala trajni zapis o razaranju, ali i ljudskoj otpornosti.
Njegova djela nisu pokušavala obnoviti ono što je uništeno, već su kroz umjetnost čuvala uspomenu na ljude, grad i vrijeme koje je obilježilo jednu generaciju.
Radovi koji svjedoče o stradanju i opstanku
Izložba obuhvata sedam radova nastalih između 1992. i 1995. godine, kao i vitraž prvi put predstavljen 1996. na izložbi „Event horizon“ u Irskom muzeju moderne umjetnosti u Dablinu.
Kroz cijelu postavku provlači se motiv izduženih ljudskih figura koje simboliziraju trajanje, sjećanje i ljudsku izdržljivost. Posjetioci će moći vidjeti radove nastale na platnu i novinskom papiru.
„Vidimo ih naslikane na platnu i novinskom papiru, ili kao žičane skulpture jako izdužene u instalacijama koje nas nadvisuju (Svjedoci postojanja), kao skulpture sklupčane na ciglama (Mučenici) ili kako niču iz spaljenih knjiga (Sarajevska biblioteka – istorija svijeta), na daskama gdje su im je od tijela ostali samo komadići odjeće (Lica), i naposljetku u knjigama/novinama gdje se naslikane pretvaraju u slova koja ispisuju svjedočanstvo o stradanju, svojevrsnu univerzalnu abecedu kako bi pomogao svima da razumiju patnju zemlje u ratu. Na izložbi je prikazana i video dokumentacija postavki radova tokom i poslije rata“, saopćeno je iz Univerziteta Sarajevu.
Poseban dio izložbe čini i video-dokumentacija koja prikazuje postavljanje Pašićevih radova tokom rata, ali i u godinama koje su uslijedile nakon njegovog završetka.
Izložba otvorena do 26. jula
Govoreći o izložbi „Svjedoci postojanja“, koju je Obala Art Centar organizovao 1992. godine u porušenoj zgradi Crvenog krsta, Nusret Pašić je zapisao:
"Meditirajući o ovim vertikalama izdužujem ih sve dotle dok se ne javi nedoumica: da li te akvarelisane stabljičaste figure izrastaju iz dubine vremena stremeći u visinu ili pak vise istežuti se kako bi dosegnule tlo? Hoće li se možda beskonačnim izduživanjem dematerijalizirati i tako samo kao kopljasto strukturirana energija i vasioni svjedočiti o ljudskom postojanju?"
Izložba će biti otvorena za posjetioce od 6. do 26. jula 2026. godine u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Organizovana je u saradnji WARM Festivala, Ministarstva za boračka pitanja Kantona Sarajevo i Univerziteta u Sarajevu, dok je kustosica izložbe Lejla Hodžić.