U Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine promovisan je zbornik radova povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Publikacija je nastala kao rezultat međunarodne naučne konferencije održane prošlog novembra u organizaciji ANUBiH-a i Univerziteta u Sarajevu.
Autori iz Bosne i Hercegovine i inostranstva analizirali su dosadašnje učinke Dejtonskog sporazuma u očuvanju mira i izgradnji državnih institucija, ali su ukazali i na izazove koji i dalje utiču na funkcionalnost države, ekonomski razvoj i evropski put Bosne i Hercegovine.
Međunarodna naučna konferencija okupila je prošle godine veliki broj uglednih istraživača s ciljem osiguravanja pluralnosti naučne misli. Rezultat tog rada je zbornik koji kroz pet tematskih cjelina donosi analize, preporuke i prijedloge za budući razvoj Bosne i Hercegovine.
Među autorima prve tematske cjeline je akademik Mirko Pejanović, koji ističe da među istraživačima postoji saglasnost da je Dejtonski mirovni sporazum osigurao mir u Bosni i Hercegovini tokom proteklih 30 godina te omogućio izgradnju ključnih državnih institucija.
„Da je Dejtonski mirovni sporazum omogućio da se uspostave, grade institucije države BiH, jedinstvene OS, Graničnu službu, UIO, proširenje Vijeća ministara i tako dalje. Što je omogućilo, i to je ta treća odrednica saglasnosti istraživača, da BiH u okviru geopolitičkog okvira ustanovljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom provodi historijski projekat integracije u Evropsku uniju i NATO savez“, kazao je Pejanović.
O ustavnim izazovima i mogućnostima reforme govorio je profesor emeritus Kasim Trnka. Prema njegovim riječima, Dejtonski sporazum uspješno je zaustavio rat, ali je istovremeno ostavio niz demokratskih i institucionalnih nedostataka koji otežavaju funkcionisanje države.
„Poenta je u davanju prijedloga za unapređenje ustavnog uređenja. Konstatovano je da domaće vlasti nisu imale kapaciteta, a vjerovatno ni političke volje da mijenjaju ustavno uređenje, iako su bile svjesne da postoji mnogo nedostataka u njegovom funkcionisanju. Zbog toga ova grupa predlaže nekoliko rješenja za nastavak funkcionisanja ustavnog uređenja BiH“, rekao je Trnka.
U trećoj tematskoj cjelini zbornika analizirana je ekonomska i društvena transformacija Bosne i Hercegovine u posljednje tri decenije. Dopisni član ANUBiH-a Fikret Čaušević predstavio je pregled ekonomskog razvoja zemlje, naglašavajući da je BiH ostvarila značajan napredak uprkos izuzetno teškoj početnoj poziciji nakon rata.
„Bh. ekonomija je bolji dio bh. društva u odnosu na bh. političare, ne sve naravno, ali imamo, nažalost, drugu stranu politike koja stvara stalne tenzije koje se preslikavaju na smanjenje mogućnosti povećanja performansi bh. ekonomije, a jednako tako i domaćeg tržišta. Ne smijemo zaboraviti da je bh. ekonomija imala ubjedljivo najteže polazne osnove za tranziciju, ne samo od zemalja bivše Jugoslavije nego od svih zemalja u tranziciji, svih bivših socijalističkih zemalja, zato što je pretrpjela najveće gubitke“, istakao je Čaušević.
Tokom promocije naglašeno je da zbornik predstavlja vrijedan doprinos naučnom razumijevanju jednog od najvažnijih perioda savremene historije Bosne i Hercegovine.
Radovi okupljeni u ovom izdanju, zajedno s preporukama proisteklim iz međunarodne naučne konferencije, nude naučno utemeljene smjernice za jačanje mira, demokratskih institucija, ekonomskog razvoja i evropske perspektive Bosne i Hercegovine.