Jučer je, u Podgorici, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore kojim rukovodi ministar iz Bošnjačke stranke u Crnoj Gori mr Ervin Ibrahimović i Kancelarije rezidentne ambasadorke UN u CG održana panel diskusija povodom 31. godišnjice Genocida u Srebrenici.
U ovoj panel diskusiji, pored ministra Ervina Ibrahimovića i ambasadorke UN Karolin Tiso, učestvovali su ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Panelu je prisustvovao veliki broj ljudi iz javnog, kulturnog i političkog života u Crnoj Gori te diplomatskog kora.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kazao je da je njegovanje kulture sjećanja najbolji odgovor na istorijski revizionizam, negiranje genocida, glorifikaciju ratnih zločinaca i govor mržnje, podsjetivši da je Crna Gora u kontinuitetu potvrđivala svoj principijelan odnos prema genocidu u Srebrenici kroz odluke Skupštine Crne Gore, kao i podrškom Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2024. godine.
„Uvjeren sam da je održiv mir u regionu moguć samo suočavanjem sa mračnom prošlošću, utvrđivanjem istine i privođenjem odgovornih pravdi”, poručio je Ibrahimović.
On je istakao i da se njegovanjem kulture sjećanja na genocid u Srebrenici, ukazivanjem na sudski utvrđene činjenice osigurava svijest sadašnjih i budućih generacija o težini genocida kako bi se stvarala otpornost društva na nacionalističke narative i pokušaje revizije istorije.
"To je preduslov razvoja zdravih društava otpornih na sve oblike kršenja ljudskih prava i sloboda. Potvrđujući našu opredijeljenost da razgovaramo o prošlosti, da preuzimamo odgovornosti, idemo korak više na putu postizanja istinskog razumijevanja i pomirenja, i time prosperiteta i jedinstva budućih generacija u Crnoj Gori i regionu“, poručio je Ibrahimović.
Karolin Tiso, rezidentna koordinatorka sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori je poručila:
“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su presudili da je u Srebrenici počinjen genocid. Utvrđivanje istine i obezbjeđivanje pravde od suštinskog su značaja za žrtve, njihove porodice i za društva koja nastoje da grade mirnu budućnost. Žrtvama i njihovim porodicama mora se obezbijediti pravda, dok institucije i civilno društvo treba jačati kako bi se spriječili budući zločini. Danas se sjećamo prošlosti ne samo da bismo odali počast žrtvama, već i da bismo potvrdili našu zajedničku odgovornost da gradimo sadašnjost i budućnost utemeljene na dostojanstvu, poštovanju ljudskih prava i odlučnosti da se takva zlodjela nikada i nigdje više ne ponove.“
Učesnicima se putem video-poruke obratio direktor Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari Emir Suljagić, koji je kazao:
„Žrtve genocida u Srebrenici više ne mogu govoriti. Zato je naša dužnost da njihov glas ne utihne. Mi pamtimo, mi svjedočimo i insistiramo na istini. Jer sjećanje je čin pravde, a istina je najsnažnija zaštita od ponavljanja zločina.“
Šef Kabineta predsjednika Bošnjačke strane mr. Ervina Ibrahimovića, Izet Ćorović, kazao je za portal Hayat.ba da će predstavnici Bošnjačke stranke u institucijama u Crnoj Gori i u lokalnim zajednicama i ove godine svoje aktivnosti u julu usmjerili i ka podsjećanju na genocid u Srebrenici.
On je kazao da će se i u Skupštini Crne Gore obilježiti godišnjica genocida u Srebrenici a da će u glavnom holu zgrade Skupštine Crne Gore biti postavljena višednevna izložba fotografija posvećena genocidu u Srebrenici.
“Genocid u Srebrenici najveći je zločin izvršen u Evropu nakon Drugog svjetskog rata u kojem su pripadnici vojske tzv. Republike Srpske ubili najmanje 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti. Postoje pokušaji stvaranja narativa da se moramo okrenuti budućnosti i da je priča o genocidu u Srebrenici vraćanje u prošlost. Podsjećati na genocid u Srebrenici nije stvar prošlosti, već budućnosti”, kazao je Ćorović istaknuvši da su u Bošnjačkoj stranci toga veoma svjesni i da će, bez obzira na pokušaje kreiranja tih narativa, istrajati da istina o genocidu u Srebrenici bude ponovljena koliko god puta treba da nadjača pokušaje negiranja i relativizacije."
(I.C.)