Njeni važni i, sasvim sigurno, nezaboravni akteri bili su i izuzetni navijači, koje su uglavnom činili pripadnici naše dijaspore koji danas žive na sjevernoameričkom kontinentu. Njihova topla i iskrena ljubav prema domovini raznježila je mnoge ljude širom svijeta.
Ipak, prema podacima Centralne izborne komisije BiH (CIK), ta ljubav se ne reflektira i na drugu važnu priliku – registraciju za izbore.
Iako je rok za registraciju birača iz inostranstva određen do 20. jula, do ovog trenutka prijavio se gotovo zanemarivo mali broj ljudi. Njih nešto više od 11.000 podnijelo je prijavu, od čega je oko 7.000 uspješno završilo proces registracije. To je zaista premalen broj u odnosu na armiju navijača koja je bodrila naše „fudbalske Zmajeve“.
O svim izazovima s kojima se susreću naši državljani i potencijalni birači koji žive u inostranstvu, a žele se registrirati za izbore, u današnjem izdanju emisije 'Dobar dan BiH' razgovarali smo s Aminom Agić-Aegillander, predsjednicom Nordijskog pokreta za građansku Bosnu i Hercegovinu, koja je na početku pojasnila misiju ovog udruženja:
Naš dugoročni cilj jeste jačanje i održavanje veze između Bosne i Hercegovine, naše domovine, i dijaspore. Međutim, ne želimo raditi samo uoči izbora niti samo kada je potrebna pomoć za humanitarne akcije. Želimo poticati politički i društveni angažman dijaspore, raditi na transferu znanja te omogućiti da Bosna i Hercegovina dođe u poziciju da iskoristi potencijale svoje dijaspore, kako intelektualno tako i ekonomski.
Trenutno smo fokusirani na animiranje dijaspore za registraciju pred izbore. Moram reći da problem nije samo u dijaspori, već i u proceduri glasanja. Naprimjer, nakon što priložimo svu potrebnu dokumentaciju, moramo isprintati formular, potpisati ga, skenirati mobilnim telefonom i ponovo učitati u sistem.
Smatram da je problem, prije svega, tehničke prirode, a dodatni problem predstavlja činjenica da diplomatsko-konzularna predstavništva nisu pružila pomoć u mjeri u kojoj su mogla. U pojedinim državama podrška pri registraciji bila je organizirana svega jedan dan.
Mi kao udruženje nastojimo pružiti informacije o tome kako se registrirati i na taj način olakšati cijeli proces. Transparentnost je ključna, kako bi se ljudi na vrijeme pripremili i osigurali potrebne dokumente, ali i tehničke uslove poput računara, printera i drugih alata.
Pored toga, mnoge naše kolege organiziraju informativne skupove na kojima građani mogu doći u određene prostorije u gradovima širom Švedske i drugih nordijskih zemalja te dobiti pomoć prilikom registracije.
Također, prisutno je i veliko razočarenje zbog neispunjenih političkih obećanja. Prije četiri godine političke stranke obilazile su evropske zemlje i nastojale animirati dijasporu, dajući određena obećanja koja su vrlo brzo nakon izbora zaboravljena.
Drugi problem je tehničke prirode, o čemu sam već govorila, a treći je činjenica da se mi u dijaspori moramo iznova registrirati svake dvije godine kako bismo mogli glasati. Nije opravdano da svake dvije godine dostavljamo dokaz o boravišnoj adresi, osim ukoliko nije došlo do promjene prebivališta, ističe Agić-Aegillander.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte više o izazovima s kojima se dijaspora suočava prilikom registracije za izbore, a koji u velikoj mjeri doprinose ovako malom broju prijavljenih birača.