li je istovremeno rasplamsao ne samo političke nego i brojne druge dileme te otvorio pitanja na koja je potrebno dati odgovore.
O tome zbog čega je „Uborak“ stvarni alarm za cjelokupan sektor upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, kako se trebamo ponašati u budućnosti i koje pouke izvući iz ovog incidenta, u današnjem izdanju emisije „Dobar dan BiH“ razgovarali smo sa Sendžanom Muslić iz Privredne komore Federacije BiH. Ona odmah ističe da je „Uborak“ simbol svih problema s kojima se Bosna i Hercegovina suočava u oblasti upravljanja otpadom:
Uvjerena sam da je danas ‘Uborak’, zapravo, alarm za sve ostale deponije u Bosni i Hercegovini i da nam ukazuje na vrlo duboke probleme s kojima se Bosna i Hercegovina suočava kada je riječ o upravljanju otpadom. Moram primijetiti da je zajednička karakteristika deponije ‘Uborak’, ali i drugih deponija, činjenica da su projektirane za znatno manje količine otpada od onih koje se danas odlažu. Također, ne vrši se adekvatan monitoring deponijskih plinova prisutnih na deponijama. Ulaganja u prevenciju i infrastrukturu su vrlo skromna, zbog čega i dolazi do ovakvih problema. Svi se sjećamo vremena kada je deponija ‘Uborak’ važila za jednu od regionalnih sanitarnih deponija izgrađenih prema standardima Evropske unije. Međutim, kada je počelo nekontrolirano odlaganje otpada, uslijedilo je i nezadovoljstvo građana, naglašava Muslić.
Muslić potom dodaje neophodnost uspostave stvarnog sisitema:
Ukoliko sam sistem ne bude jasno postavljen i definiran, ne možemo očekivati da građani samoinicijativno počnu razvrstavati otpad. Smatram da ovu situaciju trebamo iskoristiti kako bismo sagledali stvarne probleme, mapirali kritične tačke, odnosno deponije, te radili na unapređenju cjelokupnog sistema. Međutim, moram reći da svi snosimo određeni dio odgovornosti za situaciju u kojoj se nalazimo.
Prema podacima Agencije za statistiku, u Bosni i Hercegovini se godišnje proizvede oko 325 kilograma otpada po stanovniku. U mnogim evropskim zemljama ta količina iznosi oko 500 kilograma po stanovniku. Ipak, jedan od ključnih problema jeste činjenica da se najveći dio otpada prikupljenog u Bosni i Hercegovini odlaže na deponije, umjesto da bude uključen u procese reciklaže.
Danas često govorimo o cirkularnoj ekonomiji, ali da bi takav model mogao funkcionirati, potrebno je prethodno stvoriti odgovarajuće pretpostavke i razviti potrebnu infrastrukturu“, ističe Muslić.