U tim okolnostima je uvijek dodatno potrebno paziti na naše zdravlje, prilagoditi obuću i vrijeme kada smo na otvorenom, a posebno voditi računa o pravilnoj i redovnoj hidrataciji te pokrivanju glave kako bismo izbjegli sunčanicu. O simptomima koji nam pokazuju da tijelo trpi negativne posljedice ljeta i načinima prevencije u ovosedmičnom izdanju emisije 'Anatomija života' razgovarat ćemo s prim. Senahidom Begićem, šefom Urgentnog centra u Konjicu.
Rad u Urgentnom centru je vrlo neizvjestan, nijedan dan vam nije isti. Ponekad bude malo sporijih i mirnijih dana, ali češće bude vrlo dinamično, posebno tokom ljeta. Sada imamo i povećana uzbuđenja zbog Svjetskog prvenstva na kojem učestvuje i BiH, ali moram reći da posljedice intenzivnog stresa, poput srčanog udara, nisu vezane za godišnje doba. Kad smo kod toga, moram reći da nakon korone, posebno među mladim ljudima, primjećujemo zabrinjavajuću stopu srčanih oboljenja. Često svjedočim, nakon kardiopregleda, da čovjek u ranim dvadesetim ima srce kakvo je nekad imao čovjek u svojim sedamdesetim, osamdesetim godinama. Bilježimo i veću učestalost karcinoma, također, govori o svom iskustvu prim. Begić.
Kako smo spomenuli ljeto, prim. Begić je želio skrenuti pažnju na najčešće razloge zašto se pacijenti tokom ovih toplijih mjeseci najčešće javljaju u Urgentni centar te dao savjete kako to izbjeći.
Pa, s obzirom na to da je ljeto i da posljednjih godina gotovo više nema postepenog prijelaza iz proljeća ka ljetu, što znači da iz grijanja odmah odjednom morate uključiti klimu, mnogi ljudi budu nepripremljeni na tu veliku vrućinu i tu naglu promjenu. Najčešći razlog dolaska su... Neki najlakši oblik izlaganja suncu je sunčanica. Nastaje zato što nije glava pokrivena. Znači, neće sunčanica nastati zato što je čovjeku izložena ruka ili neki drugi dio tijela, nego glava i to potiljak. Nastaje jer tokom djelovanja sunca duže vremena na potiljak dolazi do širenja krvnih sudova i u kapilarnom sistemu se rašire kapilari, izlazi tečnost, otječu moždane ovojnice i nastane, de facto, slika meningitisa. Srećom, to vrlo brzo prolazi i manifestuje se glavoboljom, povraćanjem, ukočenošću. Dobra je okolnost što na simptomatsku terapiju to sve brzo prođe i nikad ne ostavlja neke trajne posljedice niti se radi o nekom teškom oboljenju, podsjeća Begić, a potom i opominje:
Međutim, druga oboljenja, poremećaji mogu biti mnogo ozbiljniji. Naprimjer, imamo toplotnu iscrpljenost i grčeve. Znači, kad neko radi, recimo, proljetne radove, a sunce je vrlo jako... kopa, radi oko zemlje ili na građevini pa dehidrira, a prvi znaci dehidratacije su žeđ, pa onda to ignoriše i nastavi raditi, ta produžena dehidratacija može dovesti do toplotne iscrpljenosti. Zato je vrlo važno imati odgovarajući odjevni predmet za pokrivanje glave do potiljka i redovno se hidrirati, ne samo vodom, jer kad se znojite, ne gubite samo so, nego i elektrolite, savjetuje prim. Begić.
Svakako, pogledajte i ovosedmično izdanje emisije "Anatomija života" u subotu, u 17 sati kako biste saznali i druge korisne savjete potrebne za očuvanje vašeg zdravlja tokom ljetnih mjeseci.
U redovnoj rubrici o važnosti pravilne ishrane naš uvaženi emeritus Midhat Jašić govori koliko često i šta treba jesti u zavisnosti od generacijske pripadnosti i vrste aktivnosti kojom se bavite, a kako biste imali optimalnu energiju i zdravlje putem osnovne prehrane.
Brojni su razlozi da i ove subote budete uz Hayat i emisiju 'Anatomija života'.